Tko će odlučivati o mogućem premijerovom sukobu interesa?

Odgovor na pitanje tko treba odlučivati o tome može li Nataša Novaković, predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, raditi na predmetima u kojima se za sukob interesa pri donošenju Zakona o izvanrednoj upravi u tvrtkama od sistemskog značaja (lex Agrokor) sumnjiče premijer Andrej Plenković i bivša ministrica gospodarstva i potpredsjednica Vlade Martina Dalić, dat će Ustavni sud.

Povjerenstvo je na svojim službenim stranicama objavilo kako neće sami odlučivati o izuzeću svoje predsjednice te su se po tom pitanju obratili zakonodavnoj i sudbenoj vlasti. U svome priopćenju pozivaju se na odluku Upravnog suda koji je poništio njihovu odluku u slučaju Martine Dalić, i to zato što smatra da je prethodno trebalo odlučiti o zahtjevu Dalić za izuzeće predsjednice Povjerenstva.

Podsjetimo, Martina Dalić tvrdi da je Nataša Novaković u sukobu interesa zato što je prije dolaska u Povjerenstvo radila u HUP-u, i to u vrijeme kad je Agrokor davao najviše članova HUP-a i u najvećoj ga mjeri financirao.

U spomenutoj odluci Upravni sud je kazao kako se, budući da Zakon o sprečavanju sukoba interesa ne rješava ovo pitanje, treba primijeniti Zakon o općem upravnom postupku koji u jednoj od svojih odredaba kaže da o sukobu interesa treba odlučiti tijelo koje ga nadzire. No, nakon toga se postavilo pitanje koje tijelo nadzire Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa.

Po jednoj teoriji, koju i sami iznose u svome priopćenju, to bi bio saborski Odbor za izbor i imenovanja koji predlaže članove Povjerenstva ili saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav koji razmatra njihova izvješća. Ako ne oni, onda upravni sudovi koji u žalbenim postupcima preispituju njihove odluke.

Saborski odbori već su otklonili od sebe mogućnost da oni rješavaju pitanje sukoba interesa predsjednice Povjerenstva. Tu temu pred Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav stavio je SDP, koji je najprije predlagao da Odbor za Ustav zaključi kako je za ovo pitanje nadležan Odbor za imenovanja.

No, HDZ je tu točku skinuo s dnevnog reda i o tome uopće nisu željeli raspravljati, čime su na sebe navukli bijes i kritike oporbe.
Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić ušao je po tom pitanju u niz polemika sa SDP-ovim Peđom Grbinom nastojeći dokazati kako je na isti način kao HDZ sada postupao i SDP dok je bio na vlasti.

Doznajemo da je ovoga tjedna u ured predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića stigao dopis Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa s pitanjem tko treba odlučiti o tome je li njihova predsjednica u sukobu interesa. Neslužbeno smo doznali da bi Jandroković mogao odgovoriti Povjerenstvu na isti način na koji je prije četiri i pol godine reagirao tadašnji predsjednik Sabora, današnji ustavni sudac, a tada SDP-ovac Josip Leko.

Tada se Leki na stolu našao zahtjev koji mu je uputila Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) tražeći da saborsko tijelo odluči o zahtjevu za izuzeće članova Upravnog vijeća HANFE.

Leko im je tada kratko odgovorio da “Hrvatski sabor kao zakonodavno tijelo nije ovlašteno odlučivati o izuzeću članova Upravnog vijeća HANFE”, te pojasnio da Sabor imenuje i razrješuje predsjednika i članove Uprave HANFA-a na prijedlog Vlade, kao što i jednom godišnje zaprima izvješće o radu i stanju financijskih institucija i tržišta koje ulaze u djelokrug i nadležnost HANFA-e, no ne provodi nadzor nad njezinim radom.

Leko zahtjev HANFA-e uopće nije uputio Saboru ili nekom njegovu radnom tijelu na razmatranje. Postupio je jednako kao što je sada postupio HDZ kad je skinuo to pitanje s dnevnog reda Odbora za Ustav, čime je zaradio val kritika SDP-a.