TIM IZ PULE PREDSTAVLJA μSCOPE Napravili smo prvi hrvatski 3D printani mikroskop

Ovaj je izum okupio sve studente pulskog Sveučilišta Jurja Dobrile, i to još prije tri i pol godine.

Tada je taj svestrani tim s raznih fakulteta, koji djeluje u Puli pod vodstvom docenta Svena Maričića, razvio µSCOPE - prvi hrvatski 3D printani mikroskop koji je u te tri godine prikupio velik broj raznih nagrada, među kojima je i Teslino jaje, prestižna nagrada za najbolji hrvatski startup u području društvenih inovacija. I već su izrađena tri prototipa mikroskopa budući da se kroz rad s njime vidjelo u kojim ga sve segmentima treba usavršiti.

Kako nam pojašnjavaju Ivan Veljović, Dalen Bernaca, Ivana Mohorović i Mieta Bobanović, koji čine ovaj tim Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, µSCOPE je izrađen tehnologijom 3D tiska od ekološki prihvatljivog materijala. Cilj je učiniti mikroskopsko proučavanje široko dostupnim za djecu predškolske dobi i tako poticati znatiželju. Specifičan je i po tome što je izrađen u obliku glagoljičkog slova S, čime se željelo istaknuti gdje je zapravo kao takav izumljen.

Goran Sebelic / CROPIX

Zaštitili patent

- Ovaj mikroskop spada u inovaciju i zaštićeno je intelektualno vlasništvo Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Na njemu je radio multidisciplinarni tim koji čine studenti odjela za proizvodno strojarstvo, informatiku, ekonomiju te kulturu i turizam. Interdisciplinarni tim je osnovan radi bolje sinergije koju je profesor Maričić koordinirao. U tome je ljepota ove inovacije, jer je svatko pridonio znanjem iz svog polja - kaže nam Ivan, doktorand proizvodnog strojarstva, dok nam s kolegama u studentskom labosu prikazuje ovaj zanimljivi mikroskop, koji je “isprintan” kako bi djecu u vrtićkoj dobi, a jednog dana i učenike osnovnih i srednjih škola, zainteresirao za znanost. Svakako je cilj implementirati ovakav mikroskop i na sveučilišta.

Kako nam pojašnjava Dalen, doktorand računarstva Tehničkog fakulteta u Rijeci koji je razvijao aplikaciju za mikroskop, formiranje takvog tima je pun pogodak jer jedna osoba ne može raditi sve - od dokumentacije do prezentacije i prijave na natjecanjima.

- Jedna osoba ne može sve, niti ima potrebno znanje. Tim mora biti poput jedne male tvrtke - kaže nam on. Mieta nam pak pojašnjava da je ovaj mikroskop simbol znatiželje.

- To nije samo znatiželja za jedno polje, nego za sva polja i za sve dobne skupine. Dakle, ovaj mikroskop mogu primjenjivati studenti, starije osobe, djeca. Jer najlakše je nešto djeci objasniti kroz primjenu, odnosno od čega se što stvorilo. Dakle, od čega je stvoren život, a kasnije da ga nadograđuju potrebnim temeljima - priča nam Mieta, koja je nedavno doktorirala ekonomiju.

Goran Sebelic / CROPIX

Sloj po sloj

A kako taj mikroskop uopće nastaje? Ivan nam pojašnjava da je nastao putem FDM (Fused Deposition Modeling) printa.

- Takvi printeri pale ulazni materijal kroz nosnicu 3D printa, ovisno o tome koji se materijal koristi. U ovom slučaju to je PLA. Taj se materijal grije na određenu temperaturu, na kojoj se ulazni materijal tali. Potom se slaže sloj po sloj. Riječ je, dakle, o aditivnim tehnologijama - pojašnjava nam Ivan nastanak mikroskopa. Ivana, koja je na preddiplomskom studiju informatike, kaže da su posebno pazili na dizajn te su se odlučili na glagoljičko slovo S.

- To slovo predstavlja naše sveučilište. A želja je bila da se taj znak vezuje uz Hrvatsku i hrvatsku nacionalnu baštinu kako bi bio prepoznatljiv. Zapravo je cilj bio da se brend ne radi odvojeno od proizvoda - govore nam uglas Ivana i Dalen.

U te tri i pol godine mikroskop je poprilično putovao, a svakako najbitnija prezentacija bila je na Kraljevskom institutu tehnologije u Stockholmu prije godinu i pol, gdje su predstavili ovo malo čudo. Bio je i u Rijeci i drugim krajevima. No, to nije jedina njegova prezentacija. Bit će toga još, a i sam će se mikroskop nadograđivati. Posebno su ponosni što su uspjeli djecu vrtićke dobi motivirati na bavljenje znanošću, a s njime su radili i osnovci. Više od 500 djece imalo je prilike gledati kroz ovaj zanimljiv izum.

Razvijena mašta

- U te tri godine tražili smo i načine na koje se on može nadograditi i usavršiti te kako njegovu primjenu možemo približiti široj publici. Krenuli smo s vrtićkom djecom, pokazivali smo im rad na mikroskopu, a oni su nam govorili što misle da vide preko tog njega. Svašta smo čuli. Djeca imaju jako razvijenu maštu. Zato je takav izum potreban našem obrazovnom sustavu. Pomoću njega im možemo približiti znanost, ali ne samo njima, nego svima nama - priča nam Mieta. Dalen nam kaže da nažalost sve manje mladih ljudi žele biti inženjeri i znanstvenici.

- Svi bi htjeli biti menadžeri, influenceri, treneri… Nekada je to bilo drugačije. Rekli bi da žele završiti fakultet i da žele biti matematičari, psiholozi itd. Dakle, bitno je da se danas djeca zainteresiraju za znanost - smatra Dalen.

A kako on zapravo funkcionira? Najprije se spoji na ekran računala, miš i tastaturu, a onda na ekranu možete promatrati predmet. Može se isprintati, mogu mu se uzeti mjere, slika se može podijeliti na mobilnim uređajima. Njime se ne mogu promatrati, primjerice, amebe, ali je zato idealan za promatranje običnih stvari iz okoline, kao što su vrh olovke, šal, kosa, šibica i slično, a pogled kroz okular mikroskopa mališanima širi njihove horizonte te dobivaju novu sliku o svijetu.

- Ono što smo postigli kroz razvoj ovog mikroskopa je činjenica da se ljudi senzibiliziraju na pojavu 3D printa. Sada je to uobičajenije nego što je bilo prije četiri godine, ali još uvijek se ljudi pitaju kako je to moguće, kako funkcionira i slično. Svi se još čude kada je nešto 3D isprintano - zaključuje Dalen.