Teško je vjerovati da je ova bolest sve veći zdravstveni problem u Hrvatskoj, a cjepivo postoji već desetljećima...

Teško je vjerovati da je hripavac, akutna infektivna bolest dišnog sustava, u Hrvatskoj posljednjih mjeseci sve veći zdravstveni problem premda je desetljećima, zahvaljujući cijepljenju, bila gotovo zanemariva.

Naime, od početka godine, prema podacima HZJZ-a, hripavac je zabilježen u 14 od 21 hrvatske županije, odnosno oboljele su čak 493 osobe, što se nije dogodilo više od 30 godina. Situacija je najgora u Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje je oboljelo čak 265 djece, i u Gradu Zagrebu, u kojem je zabilježeno 163 oboljelih. Potom slijede Primorsko-goranska županija s 22 slučaja, Dubrovačko-neretvanska s 11 i Zagrebačka s 10.

Najgore je u županijama koje bilježe značajan pad odaziva na obavezno cijepljenje djece jer je u njima procijepljenost pala ispod 85%, dok se prava zaštita postiže tek kad je veća od 95 posto. Vjerojatno je tome dodatno doprinijela epidemija covida-19 i antivakserski pokreti koji su se dodatno aktivirali u odvraćanju ljudi od cijepljenja.

Naime, još od početka 2000. nije zabilježen tako velik broj slučajeva hripavca, odnosno maksimalan broj oboljelih u pretpandemijskim godinama bio je povremeno stotinjak zaraženih, a u ovoj godini ih je pet puta više.

Opasnost za mlađu djecu

O značajnom povećanju slučajeva hripavca svjedoči i činjenica da se u Zagrebu, točnije u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo otvorio i punkt za testiranje na hripavac koji radi svaki dan od osam do 9.30 sati.

"Pacijente je potrebno naručiti, što treba učiniti izabrani liječnik primarne zdravstvene zaštite", objašnjava epidemiologinja Goranka Petrović iz HZJZ-a.

Ne bi li se suzbila epidemija, stručnjaci naglašavaju da preporučuju docjepljivanje djece koja kasne s cijepljenjem, osobito mlađih od sedam godina, jer je bolest opasnija kod mlađe djece.

Najgore u školama

Jedna od preporuka je da se u cilju zaštite novorođenčadi cijepe trudnice u drugom i trećem tromjesečju trudnoće. Tako se štite od bolesti tek rođena djeca koja se odmah po rođenju ne mogu cijepiti jer je hripavac za njih vrlo opasna zarazna bolest koja ponekad može biti i smrtonosna.

Najviše oboljelih od hripavca je među osnovnoškolcima, i to u dobi od 10 do 14 godina njih 194 te u dobi od 15 do 18 godina njih 78. Zabilježen je i 61 slučaj hripavca kod starijih od 19 godina koji ili nisu cijepljeni ili im je pala otpornost prema toj bakteriji, pa su sve više ugrožene starije osobe, one imunološki kompromitirane i, dakako, djeca koja se iz medicinskih razloga ne mogu cijepiti.