INTERVJU S ANTONOM KLIMANOM

Tehnički ministar turizma: 'Očekujemo prelazak osam milijardi eura prihoda od stranaca'

Danas kada počnete razgovarati s bilo kojim turoperatorom prva je riječ sigurnost, ističe Anton Kliman (49), drugi čovjek istarskog HDZ-a, ekonomist i poduzetnik iz Vodnjana
Anton Kliman
 Tonči Plazibat / CROPIX

Danas kada počnete razgovarati s bilo kojim turoperatorom prva je riječ sigurnost, ističe Anton Kliman koji kao prvi tehnički ministar turizma dočekuje špicu turističke sezone. Hrvatska sa sigurnosnog aspekta na Mediteranu stoji dobro pa i ove godine svi očekuju rekordne turističke rezultate. Pitanje je samo tko će ih kao ministar turizma objaviti na jesen.

S kakvim turističkim rezultatima iz prvih šest mjeseci ulazimo u špicu turističke sezone?

- U prva četiri mjeseca, prema podacima Državnog zavoda za statistiku koji su usporedivi s prošlom godinom, ostvaren je rast od 7,5 posto u dolascima i šest posto u noćenjima. Predsezona nam raste i to su podaci koji mogu širiti optimizam. Vide se efekti akcija Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice. Veselimo se tim podacima i bili bismo jako zadovoljni kada bi se preslikali na cijelu godinu.

Hrvatska se percipira kao sigurna destinacija za koju interes raste pa sve upućuje na još jednu rekordnu godinu. Kakve ukupno rezultate očekujete u 2016.?

- Očekujemo povećanje između pet do šest posto u noćenjima i otprilike toliko u dolascima. Financijski očekujemo prelazak osam milijardi eura prihoda od stranih gostiju. Podaci o prihodima u prvom kvartalu nadmašili su prvi kvartal 2015. za više od 16 posto. Hrvatska je pozicionirana kao sigurna destinacija, za razliku od nekih zemalja na Mediteranu i u sjevernoj Africi koje su u lošoj poziciji. U Turskoj se, nažalost, nastavlja loša situacija. Grčka je nešto malo porasla, ali i ona trpi manjak. Francuska i Italija stoje poprilično dobro, Španjolska jako raste. Mi smo na razini jednog dobrog rasta s obzirom na kapacitete koje imamo. Prema podacima barometra UNWTO-a, mi smo najbrže rastuća mediteranska zemlja u ovom trenutku.

Unatoč dobroj predsezoni, neki zbog lošeg vremena bilježe pad u lipnju.

- U lipnju su pad imali samo kampovi na koje najviše utječe vrijeme. Kad je riječ o vremenu, drugi dio lipnja vratio se u normalu i već sada se pokazuje da će biti dobri rezultati. Za cijeli lipanj očekujemo pet do šest posto povećanje. Prema podacima iz eVisitora, u lipnju je ostvareno gotovo 10 milijuna noćenja, dok je u razdoblju siječanj - lipanj brojka noćenja nadmašila 18 milijuna, tako da zasigurno možemo govoriti o uspješnoj predsezoni.

Kakva su vaša iskustva s terena sa sustavom eVisitor? Jesu li svi obveznici ušli u sustav? Neki se privatni iznajmljivači doista ne snalaze s tim sustavom.

- Svaki novi sustav iziskuje vrijeme prilagodbe. Sustav eVisitor je kao digitalni alat došao u ruke različitim ljudima. Mlađi su ga prihvatili jako dobro, starijima će trebati određeno vrijeme za prilagodbu. Generalno, to je sustav koji je jako jednostavan za prijavljivanje. Oni koji imaju problema pomoć mogu dobiti u svim turističkim zajednicama. Uz malo dobre volje moguće je naučiti raditi u sustavu koji će u budućnosti dati jako velike benefite cijelom sustavu HTZ-a u smislu prijavljivanja gostiju, ali i cijelom sektoru jer će nama koji odlučujemo u turizmu omogućiti lakše donošenje strateških odluka na temelju egzaktnih podataka. Osim vikendaša koji se prvi put uključuju u sustav, svi su iznajmljivači uglavnom unutra. Sustav je dobar i za turističku inspekciju jer može pokazati tko iznajmljuje na crno.

Nakon Brexita Britancima funta vrijedi manje. Procjena je da neće otkazivati aranžmane, ali hoće li trošiti manje i pasti s prvog mjesta prosječne potrošnje stranih turista u Hrvatskoj od 122 eura dnevno?

- Prije nekoliko dana razgovarali smo s kolegama u Dubrovniku koji je dominantno odredište Britanaca. Oni nemaju nikakvih otkaza bukinga, dapače imaju i povećanje interesa s britanskog tržišta. To je dobar znak i znak zrelosti hrvatskog turističkog proizvoda. Shvatili smo što naši gosti žele i trebaju. Mislim da je odluka o dolasku na odmor trenutno jača od straha što će se dogoditi s funtom. Svjedoci smo nervoznih reakcija, čak i političkih elita u Europi na izlazak Britanaca iz EU. Mislim da loptu treba spustiti na zemlju jer nikome nije u interesu da Velika Britanija kao svjetska velesila bude na marginama. Ona će i dalje imati svoj utjecaj u EU. Britanija je žilavo gospodarstvo koje će izdržati ovaj udar. Moguće je da će zbog pada vrijednosti funte Britanci na odmoru malo opreznije trošiti svoj novac, ali ne vjerujem da će mladi Britanci stisnuti džep.

Procjena je da nam se ove godine vraćaju Rusi koji su prekrižili Tursku te ih stiže najmanje 120.000. Što vi procjenjujete?

- Prije nekoliko dana u ministarstvu smo se sastali s predstavnicom ruskih turoperatora koji su potpisali ugovor s našom udrugom putničkih agencija. Nama je rusko tržište jako zanimljivo i ima veliki potencijal. Ruska ekonomija ima problema, to se odražava na kupovnu moć ruskih građana i utječe na turizam na mediteranskim odredištima. Međutim, mi imamo dobru situaciju i rastemo u Rusiji gdje su jako zainteresirani za naš turistički proizvod. Turisti koji su do jučer bili isključivo u resortima po Egiptu i Turskoj počeli su prihvaćati naš koncept turizma da se upije cijela destinacija. U odnosu na prošlu godinu, sigurno ćemo biti u plusu kad je riječ o ruskom tržištu.

Stalno se spominje i neko rješenje oko viza, vaš najnoviji prijedlog su multiple vize?

- S Ministarstvom vanjskih poslova pokušat ćemo ponuditi multiple vize. One su u ovom trenutku jedino rješenje jer vize za rusko tržište moramo imati. Takve vize bi malo relaksirale odnos prema ruskom gostu kojeg bismo na neki način kaparili da i idući put dođe na odmor u Hrvatsku jer ako dobije vizu da tri puta dođe u Hrvatsku, malo je vjerojatno da će onda otići u Španjolsku ili Italiju. Istraživanja pokazuju da od deset gostiju koji dođu u Hrvatsku, sedam ih se vrati. To je jako dobar pokazatelj i vjerujem da u tu grupu možemo svrstati i ruske turiste.

Što vam je kao ministru turizma u tehničkoj Vladi cilj napraviti u sljedeća tri mjeseca?

- Zadržati ove pozitivne trendove i optimizam u javnosti oko špice predstojeće turističke sezone. To bi bio primarni cilj. Osim toga, u ministarstvu idemo dalje s radom radnih grupa za nove zakone koje smo si zacrtali ove godine, a među kojima je prioritet Zakon o turističkom zemljištu.

Ima li smisla raditi na tom zakonu kada je jasno da ga ne možete donijeti?

- Ne govorimo o donošenju zakona. Ono što možemo jest završiti svoj prijedlog i predstaviti ga javnosti. Nećemo ga upućivati u proceduru.

Ali kakav je onda smisao uopće raditi taj posao?

- Ima smisla jer taj zakon kasni već 20 godina i sektor ga od nas očekuje. Ja ga želim ostaviti, još neka ministarstva moraju odraditi svoj dio posla i mi ćemo ga sigurno predstaviti javnosti da pokažemo što smo napravili u kratkom razdoblju. Onaj tko će doći na ovo mjesto, iz ovog sastava ili netko drugi, morat će ga uzeti u razmatranje i imat će prilično visoko podignutu letvicu. Isto je i sa Zakonom o turističkim zajednicama koji je donesen 90-ih i apsolutno nije u skladu s današnjim potrebama turističkog gospodarstva koji ćemo također predstaviti javnosti s istim ciljem. Sve to ćemo ostaviti administraciji iza nas, a nadamo se da ćemo to biti mi.

Dakle, željeli biste ostati na poziciji ministra turizma?

- Puno smo stvari definirali i dobrih stvari napravili. Zbog objektivnih političkih i drugih okolnosti neke stvari se nisu odradile, ali mislim da smo krenuli u dobrom smjeru.

Govorite o PDV-u za koji ste prije koji dan ponovno najavili da pregovarate s Ministarstvom financija o smanjenju? Razumijem da ne možete potpuno prestati raditi kao tehnički ministar, ali govoriti o manjem PDV-u zaista nema smisla.

- Treba slati poruke za bilo kojeg sljedećeg ministra turizma, bio to ja ili netko drugi. Moram govoriti o PDV-u jer je to zahtjev sektora. Moram reći da sam razgovarao s ministrom financija o tome i u našem prijedlogu reforme porezne politike imamo prostora za promjenu PDV-a u turizmu. Ne 2017., već 2018. godine.

To ćete onda komunicirati u kampanji kao predizborno obećanje?

- To će sigurno biti jedno od pitanja u kampanji. Treba sniziti PDV na razinu konkurencije uvažavajući trenutak zahtjevnosti proračuna. Tu je vrlo jednostavan odgovor.

Koji su projekti za koje vam je žao što ih niste stigli realizirati?

- Obavili smo s HBOR-om niz razgovora vezano uz financiranje rekategorizacije privatnog smještaja. Više od 20 godina nije se rekategorizirao niti jedan objekt i ostavili smo da ljudi po svojoj savjesti ulažu u apartmane i kuće za odmor koje iznajmljuju. To je nedopustivo. Danas kada se većina rezervacija obavlja online niste sigurni što dobivate. Možete dobiti odličan apartman, ali možete dobiti i neadekvatan, što mi kao turistička zemlja ne smijemo dozvoliti. Vrijeme je da idemo u rekategorizaciju privatnog smještaja, ali ne na način da mi iz pozicije Ministarstva turizma to naložimo, već smo s HBOR-om razgovarali kako bismo osigurali povoljne kredite. Krediti bi se davali na osam godina u iznosu do 200.000 kuna i s osobnim zadužnicama, dakle jednostavnim garancijama bez upisa u zemljišne knjige. Razgovaramo i s HGK jer je ideja da najmanje 50 posto u tim apartmanima bude hrvatski proizvod.

Je li uz tu nekvalitetu jednog dijela privatnog smještaja vezano i pitanje niskih cijena apartmana koje neki nude?

- Naravno, zato i želimo sve podići na jednu razinu i želimo stajati iza svake kategorizacije privatnog smještaja da ne nudimo gostima mačka u vreći. Bili bismo prva turistička zemlja koja je tako nešto napravila, a uz velik doprinos i hrvatskom gospodarstvu jer je riječ o investicijskom potencijalu od 400 milijuna eura. Još jedan veliki projekt za koji bih volio da se realizira je model regresa poslodavaca prema radnicima kroz karticu koja bi omogućavala kontrolirani turistički promet domaćih gostiju unutar države. Poslodavac bi radniku dao regres, a sve bi mu se vratilo kroz porez na dohodak. Mađari su uspjeli napraviti pravi bum i za 30 posto povećati unutarnji turistički promet. Danas imaju 1,3 milijuna korisnika s obrtajem od 300 milijuna eura godišnje. To je dugoročni projekt koji bi donio optimizam u neke krajeve Hrvatske koji to trebaju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. studeni 2024 00:32