KAD SE NOVAC I UMJETNOST VOLE

Tedeschi će spasiti brod s Bijenala? 'Želim ga obnoviti jer je to najatraktivniji projekt ikad...'

 Vjekoslav Skledar/CROPIX

Na otvaranju hrvatskog paviljona na Venecijanskom bijenalu u Arsenalu bio je i Emil Tedeschi sa svojom suprugom arhitekticom. U društvu s kolegama svoje supruge, arhitektima iz 3LHD-a, kasnije se uputio i do Giardina, gdje su se dodjeljivale nagrade. Budući da je Tedeschi imao samo riječi hvale za naš paviljon, pričama koje smo čuli da će upravo on financijski pomoći obnovi paviljona nije bilo teško za povjerovati. To više što je Tedeschi poznat i u umjetničkim krugovima kao kolekcionar suvremene umjetnosti koji kupuje djela umjetnika poput Lovre Artukovića i Jadranke Ivaniš. Poznato je da je i DJ i pridruženi član grupe Pips, Chips i Video Clips. Voli čitati Michaela Houellebecqa.

- Da, istina je, razmišljamo o tome da pomognemo obnovi paviljona jer smatramo da je riječ o izuzetnom projektu. No, prije toga čekamo konačne procjene.

Ideja za podržati

Treba vidjeti što kaže Ministarstvo kulture i na koji bi način bila potrebna ta obnova - rekla je Gabrijela Kasapović, glasnogovornica Atlantic Grupe u vlasništvu Emila Tedeschija. - Uvjeren sam kako je riječ o najatraktivnijem projektu ikad izloženom na nekoj smotri ove vrste - bio je rekao okupljenim novinarima Emil Tedeschi, u Veneciji. Na današnjoj konferenciji za novinare saznat će se daljni detalji oko broda, a jedan od izglednijih scenarija je, da, jednom kad bude obnovljen, ostane trajno u riječkoj luci, kao jedan od izložaka koji bi bio vezan uz Muzej moderne i suvremene umjetnosti. Bila bi to ideja koju vrijedi podržati, jer je paviljon od prvih dana, kada je bio usidren, izazivao pozornost i pozitivne kritike. No, može li ga se popraviti?

20 sati plovidbe

Oštećeni hrvatski paviljon vratio se jučer na svoje ishodište, u brodogradilište Kraljevica, gdje je i sagrađen po nacrtima 15 uglednih hrvatskih arhitekata. U hrvatske teritorijalne vode ušao je u jutarnjim satima, a mi smo se konačno vlastitim očima uspjeli uvjerili da je izgubio svoju izvornu formu. Konstrukcije je nakrivljena i opasana sigurnosnim sajlama kako se na povratku ne bi dodatno urušio.

Povratak je išao sporo i sama plovidba trajala je 20-ak sati, a more je, baš kao i na dan putovanja prema Veneciji, bilo mirno. Plovidba, kako ističu u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti, nije prouzročila dodatnu štetu na željeznoj konstrukciji. Oštećeni je paviljon teglio remorker Lukas u vlasništvu riječkog Jadranskog pomorskog servisa. Riječ je o najboljem JPS-ovom tegljaču, a kako je riječ o nekomercijalnom projektu, tvrtka je za uslugu tegljenja prepolovila svoju uobičajenu cijenu, tako da je ovaj dio stajao 12-ak tisuća eura.

Dodatne dane koje je tegljač proveo u Veneciji, jer našem brodu tamošnja lučka uprava nije dala dozvolu za isplovljavanje, JPS neće naplatiti od riječkog MMSU-a, nositelja hrvatskog nastupa na Bijenalu.

Tegljačem je inače upravljao jedan od najiskusnijih JPS-ovih zapovjednika Marinko Mioč. Oštećenje je uočio pred zoru, prije samog dolaska u venecijansku luku. Remorker se kretao optimalnom brzinom od 5 do 6 milja na sat, tako da je pomorski dio transporta odrađen besprijekorno. No, trenje je učinilo svoje, a na naplatu je došla i činjenica da pri gradnji nije angažiran niti jedan brodograđevni arhitekt, niti je poslušan savjet Zvonimira Sabljaka koji je bio izradio statički proračun.

Danonoćna izvedba

U kraljevičkom će se škveru odmah pristupiti analizi oštećenja i planovima za sanaciju.

MMSU ističe da je brodogradilište Kraljevica velikodušno prihvatilo da se paviljon nakon ove nezgode pregleda i popravi.

Sam rad na teglenici izveo je nezavisni izvođač i kooperant Brodogradilišta kojeg je direktno angažirala autorska grupa, a njihovi varioci i bravari su danonoćno i bez zadrške uložili sebe u projekt. “Prema prvim indikacijama, jasno je da razina izvedbe apsolutno nema veze sa ishodom nezgode”, istaknuto je u priopćenju. U međuvremenu, kolege arhitekata koji su nastupili na Bijenalu, predsjednici UHA-e i Komore arhitekata, Hrvoje Hrabak i Tomislav Ćurković, izdali su priopćenje u kojem su napali svoje kolege, optuživši ih za nemar. Budući da je Goran Rako, jedan od autora paviljona, bio donedavni predsjednik UHA-e, pitali smo ga bi li i on izdao tako oštro priopćenje protiv kolega: - Ne, ja bih prije pozvao svoje kolege na razgovor, kako bih s njima utvrdio sve što se dogodilo - rekao nam je Rako. Iz UHA-e i Komore arhitekata inzistiraju na svome, i priči, čini se, nema skorog kraja.

ZA

Vedran Mimica, Berlage Institut

Kazuyo Sejima, umjetnička direktorica izložbe, i većina članova međunarodnog žirija nastup hrvatskih arhitekata na ovogodišnjem Venecijanskom bijenalu percipirali su iznimno pozitivno, do mjere do koje je hrvatski nastup ozbiljno konkurirao za dodjelu Zlatnog lava za najuspješniji paviljon. Ovaj zaključak donosim na osnovi osobnih razgovora s tim osobama tijekom vernisaža izložbe. Smatram da je rezultat rada ove grupe arhitekata od povijesnog značaja za hrvatsku arhitekturu.

Saša Randić, Randić-Turato

Iskreno me iznenadila ova izjava jer mislim da nije na razini strukovnih organizacija koje bi Hrabak i Ćurković trebali predstaviti. Trebali su prvo provjeriti o čemu govore jer navode niz netočnosti, a sami nemaju iskustva na sličnim predstavljanjima, pa su cijeli događaj doživjeli kao posjetitelji. Jednostavno nije točno da je izložbeni prostor ograničen na izložbe u Arsenalu i u Giardinima.

PROTIV

Tomislav Ćurković, Hrvatska komora arhitekata:

- Odlučili smo se obratiti javnosti zbog različitih krivih intepretacija neuspjeha hrvatskog paviljona. Naša je dužnost i odgovornost, kao najjačih strukovnih organizacija, reagirati i objaviti pozadinu priče. Nismo htjeli ulaziti u umjetnički aspekt rada, koji je izvanserijski, niti progoniti arhitekte koji su članovi ovih organizacija.

Hrvoje Hrabak, UHA:

- Ne očekujem da će ovaj istup izazvati velike potrese i nemire unutar stručnih krugova. Pametnije je i važnije reći istinu, nego održavati mir u kući. Odluka je teška, mučna i neugodna, ali i jedina ispravna ako želimo zaštititi ugled struke.





Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 17:17