Patrijarh Aleksandrije i poglavar Koptske staroistočne pravoslavne Crkve iz Egipta, papa Tawadros II., boravi od subote u četverodnevnom posjetu Hrvatskoj, gdje će pohoditi zajednicu koptskih vjernika, a također će se sastati s državnim i vjerskim čelnicima. Danas se sastao s premijerom Plenkovićem.
Koptska staroistočna pravoslavna Crkva, koja u Hrvatskoj pastoralno skrbi za rastuću zajednicu Kopta iz Egipta, prvi je put služila liturgiju za svoje vjernike u studenome 2021. godine u Jastrebarskom.
Odnedavno to čini i u Zagrebu, u crkvi sv. Antuna Padovanskoga na Šalati, gdje će Tawadros u nedjelju predvoditi božansku euharistijsku liturgiju prema aleksandrijskom obredu.
Prema procjenama, u Hrvatskoj ima više od 500 koptskih kršćana, a njihov se broj povećava te se za njih već organizira bogoslužje u više hrvatskih gradova, među njima i u Slavonskom Brodu. Koptsku Crkvu u Hrvatskoj vodi svećenik o. Tadros Riad, koji je u ožujku najavio dolazak koptskog pape.
Podrijetlo Koptske Crkve u drevnoj Aleksandriji
Koptska pravoslavna Crkva staroistočna je kršćanska Crkva koja potječe od drevne kršćanske Aleksandrije još iz apostolskih vremena, a razvila se u Egiptu i u njoj je nastalo prvotno kršćansko monaštvo i pustinjaštvo. Njezin je osnivač sveti Marko evanđelist, a osnovana je negdje između 42. i 62. godine.
Kopti su kršćani Egipta. Naziv „Kopt” dolazi od arapskog „gibt” ili „kibt”, što je izvedenica grčke riječi „Aigiptos”, a znači jednostavno Egipćanin.
Osvojivši Egipat u 7. st., Arapi su tako nazvali autohtono hamitsko stanovništvo koje su pokorili, nakon čega su provodili snažan proces arabizacije i islamizacije.
Ime je ostalo vezano prvenstveno uz one koji su ostali kršćani i zadržali staroegipatski jezik i kulturu.
U kršćanstvu naziv „koptski” označava i poseban obred (kao rimski, bizantski...) i jednu posebnu Crkvu na Istoku.
Raskol u Kalcedonu 451. godine
Prije Velikog raskola 1054. godine, Kopti su se odvojili od ostatka Crkve za vrijeme Sabora u Kalcedonu 451.
Njihova se Crkva odvojila od sveopće Crkve Rima i Carigrada poslije Kalcedonskog koncila zbog nesuglasica oko dogme Kristova bogočovještva.
Uz Koptsku, u drevne Crkve spadaju Armenska, Sirijsko-jakobitska i Etiopska Crkva.
Te se Crkve danas nazivaju „staroistočne”, „orijentalne” ili „predkalcedonske” Crkve. Patrijarh Koptske Crkve nosi naziv „patrijarh i papa aleksandrijski”.
Klasični koptski jezik — bohairski — još se dijelom koristi u bogoslužju, premda danas prevladava arapski, a dijelom je zadržan i grčki (zazivi, npr. „Kyrie, eleison”). Danas riječ „Kopti” označava i etničku i religijsku pripadnost.
Mete progona od davnina
Kroz povijest, pripadnici Koptske Crkve bili su neprestano proganjani. U vrijeme vladavine Rimljana, kao i Židovi, pretrpjeli su velike progone zbog svoje čvrste vjere, kao i činjenice da su odbijali klanjati se carevima.
Godine 641. počela su arapska osvajanja, a Rimljani su svrgnuti s vlasti u Egiptu. Ono što se na početku činilo kao olakšanje za Koptsku Crkvu, kasnije je postalo još krvaviji progon, ropstvo i mučeništvo.
Društvena snaga i kontrola Arapa nad svim aspektima življenja za Kopte su značile ponovno promjenu jezika i kulture, ali i sukob s islamom, koji je u to vrijeme bio nova religija. Tijekom stoljeća kršćanstvo je u Egiptu izgubilo uporište i većina je prešla na islam.
U današnje vrijeme, Kopti su česta meta džihadističkih terorističkih skupina.
Papa Franjo je tijekom susreta s patrijarhom Tawadrosom u Rimu 2023. godine priznao kao mučenike 21 koptskog pravoslavnog kršćanina kojima su džihadisti Islamske države na libijskoj obali 2015. godine odrubili glave.
Danas Kopta ima između 15 i 20 milijuna, od čega jedan dio već živi na svim kontinentima svijeta, a Crkva ima oko 140 metropolija i biskupija.
U samom Egiptu Kopti čine oko 10 posto stanovništva. Koptska je Crkva otvorena i aktivna u ekumenskom dijalogu i suradnji sa svim kršćanskim Crkvama.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....