NOVA GENERACIJA PRAVNIKA

TAMARA PERIŠIN 'Redoviti profesor na Pravu mora objaviti 25 znanstvenih radova, a Harvard traži tek četiri studije. Zato je izazov ostati u Hrvatskoj'

 Boris Kovačev / Hanza Media

Nakon što je donji dom britanskog parlamenta nedavno dao zeleno svjetlo za Brexit, vlada Therese May uskoro će otpočeti formalni proces izlaska iz EU. Bit će to mukotrpan proces, o čemu najbolje govori podatak da će tijekom Brexita pregovarači raspravljati o čak 20.833 zakona, direktiva i pravila EU.

No, proces britanskog razdruživanja bit će veliki izazov za pravne znanstvenike, među kojima je i Tamara Perišin, profesorica europskog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu, nositeljica naslova Jean Monnet Chair i urednica Croatian Yearbook of European Law&Policy, znanstvenog časopisa na engleskom jeziku.

- Neću se baviti tehničkim pitanjima provedbe Brexita, ali me cijeli taj proces zanima u kontekstu metode critical legal studies (CLS) koju nastojim koristiti u svojim istraživanjima, a koja dosad nije zaživjela u Europi. Naime, u Europi pravnici najčešće misle kako je pravo objektivno i neutralno. Kada sudac primjenjuje neku normu, on to čini potpuno neutralno od drugih vrijednosti i interesa. Ja u to ne vjerujem - rekla je Tamara Perišin (37).

Pravni sustav

- U SAD-u je pravno razmišljanje pod utjecajem pravnog realizma. Oni su svjesni da nijedna interpretacija nije neutralna, nego uvijek ima distributivne učinke i različito pogađa npr. korisnike kredita i banke, radnike i poslodavce, najmoprimce i najmodavce, žene i muškarce itd. CLS dokazuje da već sam pravni sustav izaziva distributivne učinke, u pravilu u korist dominantne grupe. To je zanimljivo u slučaju Brexita, što je pobuna onih koji su mislili da ih pravni sustav EU obespravljuje. Je li uistinu tako ili oni ne znaju koje im je prednosti EU donio? - dodala je prof. Perišin. Naglasila je kako nikad od nekog projekta globalizacije ne profitiraju svi.

- Od trgovinske liberalizacije profitiraju konkurentni proizvođači i potrošači koji na raspolaganju imaju veći broj roba i usluga po nižoj cijeni. Nekonkurentni proizvođači su na gubitku, ali i oni imaju neke prednosti, primjerice, jer imaju veće tržište za mogućnosti prekvalifikacije kako bi radili nešto drugo. Sigurna sam da Brexit i protekcionizam tim ljudima neće pomoći jer se vrijeme ne može vratiti unatrag kako bi se Velika Britanija vratila u dane stare slave - rekla je Tamara Perišin.

Naša sugovornica pripada novoj generaciji hrvatskih pravnih znanstvenika koji su se velikim dijelom školovali u inozemstvu, a svoje radove objavljuju u međunarodnim znanstvenim časopisima.

Rođena je i odrasla u Zagrebu, a kaže da je studij prava izabrala gotovo slučajno.

- U ranoj mladosti su me puno više zanimale prirodne znanosti i namjeravala sam studirati fiziku ili kemiju. Onda sam razmišljala o biologiji, pa o arhitekturi i sa 18 godina sam izabrala pravo.

Smatram da pravnici razumiju kako funkcionira društvo i imaju mogućnost mijenjati stvari nabolje - istaknula je Tamara Perišin.

Kad je 2002. diplomirala na Pravnom fakultetu, uputila se na magisterij na prestižni Oxford koji ima odličan program iz europskog prava.

Studentske stipendije

- Naši studenti rijetko odlaze studirati pravo u inozemstvo iako su najbolji u svojim generacijama barem neki stupanj stekli vani. Ja sam već tijekom studija spoznala da želim specijalizirati europsko pravo i željela sam nastaviti školovanje u inozemstvu. U to doba britanska je vlada imala program u sklopu koga je dodjeljivala pet stipendija za hrvatske studente na svim područjima. Na natječaj se javilo mnogo kandidata pa je bilo jako kompetitivno. No, bila sam među pet sretnika koji su dobili stipendiju - prisjetila se Tamara Perišin. Na Oxfordu je provela godinu dana i stekla zanimljivo iskustvo posve različito od našeg studija gdje se pravo uči na staromodan način, memoriranjem činjenica.

- Oxford ima sustav tutoriala, tj. najvažniji dio nastave prava odvija se u malim grupama koje čine dva-tri studenta i profesor. Tutorial iz svakog predmeta je jednom tjedno i traje 90 minuta, a student se za to intenzivno sprema cijeli tjedan - ispričala je Tamara Perišin. Doktorat je počela raditi na Institutu Asser u Haagu, ali je zatim dobila Fulbrightovu stipendiju pa je otišla u SAD.

- Bila sam uglavnom na Sveučilištu Michigan u Ann Arboru, a manje na Sveučilištu Georgetown. Nakon doktorata sam otišla u Njemačku, na Institut Max Planck u Heidelbergu. Kratko sam bila na Europskom sudu pravde u Luksemburgu, a zatim sam prije tri godine gostujući istraživač bila na Harvardu - rekla je Tamara Perišin.

Europsko pravo

Kako su je tijekom njezina boravka na Harvardu zamijetili po znanju europskog prava, dobila je ponudu da jednu akademsku godinu bude gostujuća profesorica na tom prestižnom sveučilištu.

- Pozvali su me da predajem vlastiti kolegij Global Effects of EU Law kako bih pojasnila zašto je europsko pravo važno za Amerikance. Dali su mi počasni naslov John Harvey Gregory Visiting Professor of Law and World Organization. U Americi je pravo trogodišnji postdiplomski studij koji ljudi upisuju nakon što završe politologiju, filozofiju, pa čak i matematiku, fiziku i biologiju. Na top sveučilištima gdje sam bila studenti prava su briljantni, često dođu već s doktoratom ili impresivnim radnim iskustvom - pojasnila je Tamara Peršin.

Iskustva koja je stekla na Zapadu prof. Perišin nastoji primijeniti u svome radu s našim studentima.

- Primjerice, naši su ispiti ‘open book’, tj. studenti mogu imati sve materijale. Mi ne koristimo udžbenik, nego sudsku praksu kako bismo potaknuli studente da razmišljaju o problemima i njihovu rješavanju. Ispit nam je koncipiran s hipotetskim slučajevima i problemskim zadacima - naglasila je Tamara Perišin.

Uvjerena je da bi hrvatski pravni znanstvenici trebali objavljivati svoje radove u međunarodnim časopisima.

- Ako znanost nije međunarodna, onda nije znanost. Onda je to neka komunikacija s praksom, to nisu znanstveni nego stručni radovi. Iako Hrvatska ima svoj pravni sustav, problemi koji postoje u njemu su univerzalni, pa i njihovo rješavanje mora biti internacionalno - naglasila je prof. Perišin.

Zatim se osvrnula na svoja istraživanja na području europskog prava koje se počelo razvijati 1960-ih kroz praksu Europskog suda u Luksemburgu, gdje je sada sudac njezin mentor, prof. Siniša Rodin s iste katedre.

- Moja glavna dva područja znanstvenog interesa su unutarnje tržište EU i vanjska trgovina. Međutim, u posljednje vrijeme uglavnom radim na sjecištu tih dvaju područja i proučavam kako unutarnja regulativa EU ima vanjske učinke - i na trgovinu i na izvoz vrijednosti poput javnog zdravlja, zaštite okoliša i klime, dobrobiti životinja, zaštite osobnih podataka… Upravo za to istraživanje mi je EU dodijelio naslov Jean Monnet Chair, a Harvard Law School me pozvao da budem gostujuća profesorica i držim kolegij na tu temu - rekla je Tamara Perišin.

Istaknula je kako ima mnogo primjera gdje EU reguliranjem svoga tržišta izvozi neku vrijednost tj. regulatorni standard. Najpoznatiji su oni u području kvalitete hrane.

- Primjerice, prije više od 20 godina EU je zabranio govedinu tretiranu hormonima rasta. Takva mjera je negativno pogodila zainteresirane trgovce izvan EU, posebno u SAD-u i Kanadi, pa je dovela do trgovinskog spora u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) i pred Europskim sudom u Luksemburgu. EU je izgubio spor u WTO-u, ali nije promijenio propis, nego je radije pristao na retalijaciju koja je trajala godinama - kazala je prof. Peršin.

- Stoga proizvođači iz trećih država koji su željeli plasirati svoju govedinu na europsko tržište nisu imali izbora nego promijeniti način proizvodnje. Zato danas mnogi američki farmeri na američkom teritoriju poštuju europsko pravo kako bi izvozili u EU. Unija se na kraju nagodila sa SAD-om i Kanadom i dala im povoljniji režim za uvoz te kvalitetne govedine u EU. Danas je taj izvoz regulatornih standarda najaktualniji u dva područja: zaštite privatnosti i osobnih podataka te borbe protiv klimatskih promjena - rekla je Tamara Perišin.

Hrvatski uvjeti

Naša sugovornica istaknula je kako joj je trenutačno najveći izazov ostati u Hrvatskoj, a pritom imati međunarodnu znanstvenu karijeru.

- Stalno moram balansirati između obveza prema hrvatskom znanstveno-nastavnom sustavu, ispunjavati hrvatske uvjete napredovanja i paralelno s tim međunarodne uvjete. Kod nas za redovitog profesora na Pravnom fakultetu morate objaviti 25 radova. Na Harvardu nitko ne očekuje toliki broj radova, nego tri ili četiri kapitalne studije. Ne kapitalne po broju stranica, nego po ideji. Nekad mi se čini da bi bilo lakše da odem u inozemstvo, ali izazov je pokušati napraviti promjenu u Hrvatskoj - zaključila je Tamara Perišin.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 18:18