Švicarske vlasti odbile su zahtjev Zagreba za dostavom podataka o hrvatskim štedišama u švicarskoj podružnici HSBC banke.
- Švicarci su odbili naš zahtjev za dostavom podataka. Rekli su nam da im dostavimo konkretna imena i razlog zbog kojeg tražimo podatke o njihovoj štednji - potvrdio nam je izvor iz Vladinih krugova.
Podsjetimo, nakon što je Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara početkom godine otkrio aferu utaje poreza i pranja novca preko švicarske podružnice britanske banke HSBC, u kojoj su, prema njihovim saznanjima, sudjelovali i hrvatski građani, hrvatski Ured za sprječavanje pranja novca od svog pandana u Bernu je zatražio da mu se dostave podaci o hrvatskim štedišama u tamošnjoj podružnici HSBC banke. Odgovor je stigao ovih dana i, kako su i očekivali u Ministarstvu financija, negativan je jer Švicarska ustraje na zaštiti bankarske tajne.
Prebačena loptica
Štoviše, moglo bi se reći da su Švicarci u odgovoru koji su poslali u Zagreb lopticu prebacili na hrvatski teren, budući da su hrvatskoj strani poručili da će joj dati podatke koje traži, ali samo pod uvjetom da sama kaže za koje ih osobe traži i da, k tome, objasni zašto joj ti podaci trebaju.
Vlasti u Bernu
U Zagrebu, s druge strane, kažu da ne znaju koji su to hrvatski državljani imali otvorene račune u švicarskoj podružnici HSBC banke i da su upravo zbog toga i uputili zahtjev saveznim vlastima u Bernu.
“Afera Swissgate” prije nekoliko mjeseci bila je vruća tema svjetskih medija. Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara otkrio je da je švicarska podružnica britanske HSBC banke između 2005. i 2007. godine dijelom služila i kao svojevrsna “praonica novca”: na račune otvorene u njoj brojne su ugledne osobe “pospremile” goleme iznose, a dio tog novca rezultat je izbjegavanja plaćanja poreza.
Među štedišama švicarske podružnice HSBC banke bilo je i Hrvata. Prema tvrdnjama medija, najmanje 27 klijenata iz Hrvatske imalo je otvoreno ukupno 40 računa u podružnici te banke u Švicarskoj, a ukupno je 77 računa na različite načine bilo povezano s hrvatskim klijentima.
Najveći račun
Preko tih računa ukupno su obrađena 33 milijuna američkih dolara. Najveći račun koji je imao jedan hrvatski klijent bio je ‘težak’ gotovo 11 milijuna dolara.
Naravno, ne može se ni sve hrvatske (kao ni druge) klijente švicarske podružnice HSBC-a sumnjičiti za utaju poreza i pranje novca, kao što se ne može ni sve tamošnje račune nazivati “crnima”.
Proračunski manjak
No, već i podatak da Hrvati u Švicarskoj drže tolike iznose zainteresirao je hrvatske vlasti, koje, u vrijeme kada se, pod nadzorom Bruxellesa, vodi bitka za smanjenje proračunskog manjka, nastoje naplatiti svaku kunu do koje mogu doći. U intervjuu koji je nedavno dao Jutarnjem listu, ministar financija Boris Lalovac istaknuo je da ga posebno zanima novac koji su političari iznosili iz Hrvatske. Stoga se u Zagrebu nadaju da bi određene podatke mogli dobiti u sklopu suradnje EU i Švicarske.