Nakon strašnog nevremena koje je prošli tjedan poharalo dijelove Hrvatske, svuda su najtraženiji krovopokrivači, ali njih jednostavno nema dovoljno, piše Dnevnik.hr. Tatjani je odletio krov pa prokišnjava u kuću. Vatrogasci su dio sanirali, a dio mora sama, ali nema novca ni radnika.
"Živjet ću tu dok mi ne padne kuća na glavu, ja nemam gdje drugdje. Svima nam je teško, tko je god oštećen, svima nam je teško", kaže kroz suze Tatjana Kovačević.
Nema krovopokrivača pa pomažu prijatelji i kumovi. Krovopokrivače ne mogu čekati po mjesec dana jer se najavljuje nova kiša. "Mi nismo krovopokrivači, ali imamo nekog stanovitog iskustva pa pomažemo frendovima", kaže Pajo.
Vatrogasci se trude što bolje sanirati krov da ljudi ne moraju zvati građevinske tvrtke, ali nedostaje i materijala. "Ima dosta slučajeva gdje su krovovi stari, letva je trula. Napravimo što možemo samo da ne prokišnjava u kuću", kaže Aleksandar Miličević iz JVP-a Novska.
Kuća Ivanova oca izgleda kao da je kroz nju prošao tornado. Radnike nije tražio jer zna da ih nema: "Došli su mi rođaci pomoći ovaj dio prekriti", rekao je Ivan iz Lipovljana.
Problem manjka krovopokrivača nije od jučer, kaže vlasnik građevinske tvrtke: "Isto smo i sami kao društvo krivi. Potiču samo gimnazije, elitne škole, a zanemarili smo sustav obrazovanja majstora i u biti se današnja djeca srame ići u te škole", smatra građevinar Dragan Martinović.
Ove školske godine za krovopokrivača ukupno se obrazovalo 13 učenika. Brojka je mala, ali veća nego prije dvije godine, kada ih je bilo samo 5.
"Neki krovovi koji su dobri su letjeli, treba pripaziti na izvođenje radova. Prvih nekoliko dana bilo je stotinjak poziva, sad je to opalo, nemamo kapaciteta da sve to obradimo. U potresu smo tek na sredini, kasnimo na sve strane, ne znam tko će to pokriti", kaže Ivan Markanović iz Hrvatske udruge krovopokrivača.
"Sustav je dugo zanemarivao školovanje. Mlade ne zanima jer je teško i opasno, roditelji ne žele da im se djeca pentraju po krovu", kaže krovopokrivač i dodaje kako nismo ni uvezli kvalitetnu radnu snagu.
I od ovih 13 koji su se školovali, kaže, upitno je tko će ostati raditi u Hrvatskoj.
"Nema dodatnih stimulacija da ostanu tu raditi, eventualno ako netko od oca naslijedi tvrtku ili obrt. Ako od tih 13 tri ili četiri ostanu, bit će dobro", kaže Markanović.
Onima koji sami pokušavaju sanirati krovove i postaviti cerade poručuje da to naprave uz maksimalne mjere opreza ako baš moraju, ali da ipak pokušaju angažirati profesionalce, piše Dnevnik.hr.