NA SNAZI TRI MJESECA

SVI DETALJI VLADINIH EKONOMSKIH ANTIKORONA MJERA Samo u prvoj fazi teške su više od 30 milijardi kuna, istovremeno se drastično režu rashodi

 
Darko Horvat, Marko Pavić, Andrej Plenković, Marija Vučković, Zdravko Marić i Josip Aladrović
 FAH / POOL

„Razmjeri krize s pandemijom koronavirusa imat će nesagledive ekonomske posljedice, a nitko ne može predvidjeti koliko će kriza trajati. Vjerovali smo da su krize u našem mandatu iza nas, a danas se nalazimo pred još većim izazovom i krizom koja će biti veća nego ona iz 2008.”, poručio je u utorak na predstavljanju gospodarskih mjera Vlade premijer Andrej Plenković.

Vlada je pripremila 63 mjere koje s procjenjuju na više od 30 milijardi kuna i kažu da je to tek prva faza kako bi se očuvala likvidnost, proizvodnja i radna mjesta. Kriza će, rekao je premijer, vjerojatno potrajati duže od nekoliko mjeseci, a Vlada će mjere prilagođavati u skladu s razvojem situacije.

Pritom je ponovio kako će se na rashodnoj strani proračuna ići na rezanje svih troškova koji nisu nužni, a članovi Vlade plaću za ožujak će donirati za pomoć oštećenima u potresu.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić pojasnio je pak kako se država odlučila za odgodu plaćanja, a ne oprost, kao i mnoge druge EU države jer država i dalje mora funkcionirati, a daljnje mjere će biti ovisno o duljini i dubini krize.

- Financirat ćemo samo najnužnija, a u ovom trenutku varijabla deficit-suficit nije primarna, doći će do značajnijeg pada u prikupljanju poreza, otvoreni smo za sve poduzetničke inicijative, ali naša odgovornost je skrbiti o funkcioniranju države i troškovima zdravstva, mirovina – poručio je Marić.

Dodao je kako će se rezati svi oni rashodi koji nisu nužni, osim zdravstva, socijale i mirovina, ali i kapitalnih investicija koje su započele.

- Sve ostalo, materijalni rashodi, hladni pogon, transferi koji nisu nužni, sve je to sada stavljeno na čekanje i sve ćemo stornirati gledajući održivost financija. Mjesečno trošimo 3,5 milijarde kuna za mirovine i 2,5 milijarde kuna za plaće, ta sredstva su osigurana, a što će biti dalje, na vrijeme ćemo vas obavještavati – poručio je Marić.

Odgoda plaćanja poreza i doprinosa 4 milijarde kuna mjesečno

Mjera se odnosi na sve poduzetnike koji su u poteškoćama zbog koronavirusa (oni koji su morali zatvoriti) i/ili koji mogu dokazati da su im prihodi pali ili će tek pasti za 20 posto i više. Uvjet je i da ste uredni platiša, odnosno da nemate više od 200 kuna duga prema državi u trenutku podnošenja zahtjeva.

Trajanje mjere je na razdoblje od tri mjeseca, s mogućnošću produžetka za još tri mjeseca počevši od 20. ožujka, a zahtjevi se već mogu podnijeti Poreznoj upravi. Moratorij je na porez na dobit, porez na dohodak, doprinose na zdravstveno i mirovinsko osiguranje, članarine turističkim zajednicama i HGK, naknade i slično. Nakon što kriza prođe, davanja državi moći ćete plaćati beskamatno u ratama u 24 mjeseca.

Novina je i da se u ovu mjeru uključuju i oni koji su u sustavu PDV-a, poduzetnici koji imaju do 7,5 milijuna kuna godišnjih prihoda pod uvjetom da PDV po izdanim računima nije naplaćen od ožujka pa nadalje tri mjeseca. Ove godine povrat poreza na dohodak ići će umjesto u kolovozu, u lipnju. Predujmovi za porez onima koji su prestali s radom se ukidaju, a oni koji su u poteškoćama mogu tražiti ukidanje ili smanjenje.

Zasad je riječ samo o odgodi, ne i o oprostu.

Isplata minimalca 5 milijardi kuna za tri mjeseca

Mjera se odnosi na očuvanje radnih mjesta i isplatu 3250 kuna po zaposlenom uz uvjet da poslodavac ne dijeli otkaze i da je zahvaćen krizom. Procjena je da će mjeru koristiti od 500 do 550 tisuća zaposlenih i da će za tri mjeseca trebati 5 milijardi kuna. Zahtjevi se već podnose, a do danas je bilo 7400 prijava poslodavaca za oko 40.000 radnih mjesta.

Mjera traje od 1. ožujka do 31. svibnja, s mogućnošću produženja ovisno koliko će kriza trajati. Ciljne skupine su djelatnosti smještaja i pripreme hrane i pića, prijevoza, skladištenja robe, radno intenzivne djelatnosti unutar prerađivačke industrije (tekstil, odjeća, obuća, koža, drvo, namještaj), djelatnosti zdravstvenog turizma, djelatnosti koje ne rade zbog odluke Stožera, te svi drugi poslodavci koji dokažu da su u problemu zbog koronavirusa. Mjera se ne odnosi na vlasnike, suvlasnike, osnivače, direktore, uprave, prokuriste i slično, uz iznimku onih koji imaju do 10 zaposlenih i obrtnike.

U zahtjevu se opisuje zašto se traži potpora, treba priložiti dokaz da su prihodi pali za 20 i više posto za prvi kvartal, ali prihvaćat će se i procjene pada prihoda. Treba ispuniti pisanu izjavu o točnosti podataka. Zahtjevi se dostavljaju online, obrada je do 10 dana, a isplate 15. u mjesecu.

Krediti poduzetnicima za likvidnost i obrtna sredstva

Ministarstvo gospodarstva pripremilo je paket od osam mjera za mikro, male, srednje, ali i velike poduzetnike za očuvanje likvidnosti, proizvodnje i radnih mjesta težak više od milijardu kuna. Uvodi se moratorij na sve rate mikro i malih zajmova do 31. prosinca, kada neće dospijevati kamate, glavnica ni zatezne kamate, a redovna kamata na glavnicu rasporedit će se na period kada se kredit počne otplaćivati. Prolongiraju se i rokovi korištenja svih kredita iz jamstvenih programa Hamag Bicroa. Mikro zajmovi od 1000 do 25.000 eura uz kamatnu stopu od maksimalno jedan posto obrađivat će se u roku od tri dana, poček je 12 mjeseci, a rok otplate tri godine, a moći će se dobiti i tri mjeseca prije podnošenje zahtjeva ako računi nisu plaćeni. Primjena je krenula od 23. ožujka, a vrijednost za ove mikro poduzetnike je 114 milijuna kuna.

Kao četvrta mjera predstavljeni su investicijski zajmovi za mikro i male poduzetnike s maksimalnom kamatom od 0,5 posto za realizaciju već započetih investicija u materijalnu i nematerijalnu imovinu, nastavak proizvodnje ili za uslužne djelatnosti koje su sada zatvorene.

Povećat će se i jamstva za kredite za obrtna sredstva sa 65 na 85 posto kroz Hamag Bicro koji ima potpisane sporazume s 15 poslovnih banaka, a smanjuje se i jednokratna naknada s jedan na 0,1 posto za iznos jamstva. Ova je mjera u provedbi od 19. ožujka. Od 1. travnja uvode i novi mikro zajmovi za ruralni razvoj, za obrtna sredstva u iznosu od 1000 do 25.000 eura s 0,5 posto kamate, 12 mjeseci počeka i na rok od tri godine, a mogu se koristiti i tri mjeseca prije odobravanja zahtjeva. Od 1. travnja starta i novi COVID – 19 zajmovi do maksimalno 100.000 eura, uvjeti još nisu poznati, a postojat će i jamstveni portfelj od 80 posto i za srednja i velika poduzeća.

Mjere za poljoprivredu, ribarstvo i šumarstvo 400 milijuna kuna

Od EU se traži minimalno 120 milijuna kuna relociranja iz fondova za osiguranje dohotka poljoprivrednicima, kroz program potpora malih vrijednosti za OPG-ove i obrte koji imaju do 10 zaposlenih bit će isplaćeno 53 milijuna kuna iz proračuna, uvodi se kreditna linija za poljoprivrednike i drvoprerađivače do 25.000 eura i s kamatom od 0,5 posto vrijedna 130 milijuna kuna, EK podnesen je zahtjev da se privremeno obustavi ribolov u plivaričarskom i koćarskom ribolovu jer se na taj način kada nema tržišta mogu financirati poslovanja (30 milijuna kuna), za mali priobalni ribolov bit će osigurano 30 milijuna kuna, a za ribarstvo i akvakulturu bit će odobrene potpore malih vrijednosti i to umjesto do 30.000 eura, do 130.000 eura. Ubrzat će se i isplata postojećih potpora od 19 milijuna kuna, 20 milijuna kuna bit će namijenjeno za slatkovodno ribarstvo, s pet milijuna kuna sufinancirat će se i ambalaža u ribarstvu, a odgodit će se plaćanje svih zakupa poljoprivrednog i šumskog zemljišta, te svih koncesija za privez ribarskih brodova.

Korisnici EU fondova 1,8 milijardi kuna

Svi EU projekti produljeni su za tri mjeseca, dio sredstava prebacuje se za obrtna sredstva poduzetnika, za nabavu medicinske opreme i obranu od potresa.

Automatski se odobravaju zahtjevi za nadoknadu sredstava – do 75 posto sredstava likvidnosti što iznosi oko 600 milijuna kuna postojećim korisnicima. Za programe ESIF mikro kredita osigurano je 114 milijuna kuna, a za kredite COVID 19 je stigla prva tranša od 380 milijuna kuna.

Ostalo nam je isplatiti 7,2 milijarde kuna za EU projekte i to će se maksimalno ubrzati. EK neće ove i sljedeće godine potraživati predujme za 2019. i 2020. godinu već naknadno, pa će se sredstva od 1,8 milijardi kuna u Hrvatskoj koristiti za likvidnost poduzeća, nabavu medicinske opreme i za mjere protiv nezaposlenosti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 19:53