RAT ZBOG CRKVENE IMOVINE SE NASTAVLJA

Sveta Stolica tužila Republiku Hrvatsku zbog zemljišta u Dajli!

Upravni sud bi presudu mogao donijeti u roku od tri i pol godine jer sporovi oko nacionalizirane imovine nemaju oznaku hitnosti. Kada se donese, odluka se više ne može ukinuti
 Goran Mehkek/CROPIX, AP Photo/Pier Paolo Cito

RIM, ZAGREB - Papinsko Državno tajništvo je u ime župe sv. Ivana Krstitelja u Dajli kod Novigrada ustalo tužbom pred Upravnim sudom Hrvatske protiv rješenja Ministarstva pravosuđa i javne uprave kojim su 9. kolovoza 2011. proglašena ništavima sedam rješenja bujske ispostave Ureda za imovinskopravne poslove u Istarskoj županiji, izdanih između 1997. i 2002. Tim rješenjima je, temeljem Zakona o naknadi za imovinu oduzetu u vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, oko 400 hektara zemljišta, oduzetoga Benediktinskoj opatiji u Dajli u sklopu agrarne reforme, predano župi u Dajli.

Golf igralište i hotel

Tu je vijest objavio Glas Istre , čiji se novinar Goran Prodan poziva na glasnogovornicu Upravnog suda Lidiju Pricu. Ona je, javlja Glas Istre, dopisom potvrdila da je Upravni sud 2. rujna zaprimio tužbu tužitelja župe sv. Ivana Krstitelja (Dajla), zastupane po Državnom tajništvu Svete Stolice, koje zastupa kardinal državni tajnik Tarcisio Bertone. U ponedjeljak 5. rujna 2011., javlja također Glas Istre, protiv istoga akta Ministarstva pravosuđa i javne uprave zaprimljena je tužba tvrtke Abbazia d.o.o. iz Pule, zastupane po direktoru Mauru Maccarinelliju, kojega pravno zastupa pulski odvjetnik Tiziano Sošić. Ta je hrvatska tvrtka u stopostotnom vlasništvu Benediktinske opatije u Pragli.

Dio spornog zemljišta je Biskupija porečko-puljska rasprodala, a na njegovu dijelu od 76 hektara tvrtka Golf Istra Magica d.o.o sa sjedištem u Bujama namjerila je graditi golfsko igralište, vile i manji hotel.

Benediktinska opatija u Pragli kod Padove, kojoj je Opatija u Dajli bila filijala i koja je, po kanonskom pravu, pravni slijednik Opatije u Dajli, ustala je tužbom protiv dajlske župe sv. Ivana Krstitelja i supsidijarno protiv Biskupije porečko-puljske, te protiv Općine Novigrad i Republike Hrvatske, a i protiv triju pravnih osoba koje su u prošlom desetljeću kupile dio tih nekretnina od župe u Dajli.

Stanje do 1947. godine

Oni su zahtijevali (prvo) da se uspostavi zemljišno-knjižno stanje kakvo je bilo do 1947. (kada je taj teritorij Pariškim mirovnim ugovorom Kraljevina Italija prepustila Slobodnom Teritoriju Trsta, čija je Zona B bila pod Vojnom upravom Jugoslavenske armije), dakle brisovnu tužbu za povratak u vlasništvo, a ako time ne uspije zahtijeva (drugo) naknadu štete od 30 milijuna eura. O toj tužbi još se vodi spor pred Općinskim sudom u Bujama. Budući da se ta imovina Reda svetog Benedikta našla u rukama Katoličke crkve, Opatija u Pragli zahtijevala je njezin povrat i crkvenopravnim putem.

Odluka iz 2010.

Budući da župa u Dajli i Biskupija porečka i puljska nisu htjele benediktincima vratiti što im je oduzeto, tvrdeći da je Opatija u Pragli dobila pravičnu naknadu od Republike Italije, predmet je iznesen pred Svetu Stolicu još 2004. Papa Benedikt XVI ustanovio je 2008. posebno Kardinalsko povjerenstvo koje je 2008. predalo Papi svoje mišljenje, a on ga je odobrio 2010.

“Tom je odlukom”, obznanila je Sveta Stolica preko svog Ureda za novinstvo, “određeno da se odnosne nekretnine, još u posjedu Biskupije, prenesu u vlasništvo hrvatske pravne osobe Abbazia d.o.o. koje je jedini vlasnik OpatijaPraglia.

Što slijedi nakon podnošenja dviju tužbi protiv rješenja Ministarstva pravosuđa? Sporovi vezani uz povrat nacionalizirane i konfiscirane imovine pred Upravnim sudom nemaju svojstvo hitnosti. To znači da bi se spor mogao riješiti u roku od tri i pol godine.

- To praktički znači da bi tužba protiv rješenja Ministarstva pravosuđa o povratu Dajle u državno vlasništvo mogla biti riješena do konca 2014. godine - tvrdi naš izvor. Ako Upravni sud odbije te tužbe, rješenje Ministarstva pravosuđa o povratu Dajle u državne ruke postaje pravomoćno i samostanske nekretnine ostaju u rukama države.

Ako pak Upravni sud utvrdi da je Ministarstvo pravosuđa prekršilo zakon, rješenje se ukida. Kakva god odluka bila, ona je pravomoćna i na nju se pred hrvatskim sudskim i upravnim tijelima više nitko ne može žaliti.

Koraci u postupku povrata

1. Prvostupanjsko upravno tijelo koje rješava zahtjev za povratom nacionalizirane i konfiscirane imovine je županijski ured za imovinskopravne poslove. U slučaju Grada Zagreba to je gradski ured za imovinskopravne poslove

2. Drugostupanjsko tijelo u postupku povrata imovine je Ministarstvo pravosuđa. Ako se na rješenje Ministarstva ne uloži žalba, ono postaje pravomoćno.

3. Upravni sud RH rješava tužbe na odluke Ministarstva pravosuđa kao drugostupanjskoga tijela. On presudom može potvrditi li poništiti rješenje o povratu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 12:53