Znanstveno-kulturna manifestacija Hrvatsko proljeće i hrvatska država, koja se održava 22. i 23. studenoga u Studentskom centru u Zagrebu počela je danas s radom svečanim obilježavanjem 50. obljetnice proglašenja studentskog štrajka na Hrvatskom sveučilištu.
Cilj je manifestacije evocirati i interdisciplinarnim pristupom rasvijetliti povijesna zbivanja i posebice ulogu hrvatskih sveučilištaraca o 50. obljetnici proglašenja studentskoga štrajka, rasvijetliti poveznicu Hrvatskoga proljeća i procesa uspostavljanja hrvatske države i oduprijeti se pokušajima tendencioznih tumačenja najnovije dionice hrvatske povijesti.
Manifestacija se sastoji od znanstvenoga skupa i popratnoga kulturnoga programa. Održava se u organizaciji Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Studentskoga centra Sveučilišta u Zagrebu te pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike Zorana Milanovića i Sveučilišta u Zagrebu. Uz domaće i inozemne poznavatelje i istraživače sudjeluju i živući akteri i suvremenici Hrvatskoga proljeća.
Na skupu je pročitana poruka pokrovitelja manifestacije Predsjednika Republike Hrvatske. Predsjednik Milanović u njoj ističe: „Hrvatsko proljeće, doživjevši vrhunac studentskim štrajkom u zimskim danima 1971., bilo je u ondašnjim državno-političkim prilikama pokret hrvatske narodne emancipacije. Iako ugušeno represijom, ostalo je trajnom baštinom hrvatske borbe za slobodu, a njegovi protagonisti simboli i nositelji autentičnih nacionalnih težnji, koje smo prije trideset godina ostvarili proglašenjem i obranom naše državne samostalnosti. Uvjeren sam da će znanstveno-kulturna manifestacija Hrvatsko proljeće i hrvatska država biti prigoda da se, u autentičnom prostoru događaja iz onoga vremena, i uz sudjelovanje tadašnjih protagonista, obilježi i vrednuje važnost toga jedinstvenoga razdoblja naše novije povijesti.“
U pozdravu okupljenima rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras podsjetio je kako je prije točno pola stoljeća, u ponedjeljak 22. studenoga 1971. u istoj dvorani kina Studentskoga centra započeo studentski štrajk hrvatskih sveučilištaraca. Istaknuo je: „Hrvatski su sveučilištarci bili hrabriji i odlučniji u traženju društvenih reformi od tadašnjih etabliranih političara, a neke od njima važnih tema bile su nacionalna ravnopravnost i veća hrvatska autonomija unutar tadašnje centralizirane države“. Rektor je odao priznanje brojnim studentima Hrvatskoga sveučilišta koji su nakon štrajka bili policijski proganjani, tlačeni i difamirani, a osobito onima koji na bili osuđeni u montiranim sudskim procesima. Prisjetio se nastavnika i djelatnika Sveučilišta koji dali svoj doprinos Hrvatskomu proljeću i zbog toga bili osuđivani i progonjeni. Završio je navodeći riječi koje je u istoj dvorani prije 50 godina izgovorio student Goran Dodig: „Generacija smo koja nije opterećena poviješću. Nikomu ne ćemo dopustiti da nas etiketira. Mi ne smijemo ostati pasivni promatrači društvenih previranja. Obvezatni smo zvoniti na uzbunu kada znamo da nas više umire nego se rađa. Zar smijemo ostati nijemi kada naš čovjek počinje gubiti svoja najelementarnija obilježja, kao što su jezik i nacionalna kultura?“
Pozdravljajući skup predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran istaknuo je: „Povjesničari su uglavnom suglasni u ocjeni da je Hrvatsko proljeće pokrenutom angažmanom Hrvatskoga sveučilišta i njegovih hrabrih studenata, Maticom hrvatskom kao ustanovom oko koje su se okupljali istaknuti intelektualci te reformskim krilom Saveza komunista Hrvatske. Trudit ćemo se da Matica hrvatska čuva uspomenu na Hrvatsko proljeće i studentski štrajk te da u tim dramatičnim vremenima pronađemo nadahnuće za susret s novim izazovima.“
Sudionike manifestacije pozdravili su ravnatelj Hrvatskoga državnoga arhiva Dinko Čutura i ravnatelj Studentskoga centra Mirko Bošnjak.
U sklopu svečanoga otvaranja manifestacije sudionicima je premijerno prikazan dugometražni dokumentarni film „Hrvatsko proljeće i hrvatska država“ redatelja Jakova Sedlara.
Manifestacija nastavlja rad dvodnevnim interdisciplinarnim znanstvenim skupom, na kojem će biti održana 53 izlaganja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....