PRISTUPNI PREGOVORI

Sve veći pritisak na Hrvatsku i Crnu Goru, Zagreb upozorio EU: ‘Nisu riješili niti jedno otvoreno pitanje‘

I Europskoj komisiji, i Crnoj Gori, i irskom predsjedanju Vijećem EU cilj je zatvoriti pristupne pregovore do kraja ove godine

Andrej Plenković i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović

 Damjan Tadić/Cropix
I Europskoj komisiji, i Crnoj Gori, i irskom predsjedanju Vijećem EU cilj je zatvoriti pristupne pregovore do kraja ove godine

Dok Crna Gora ubrzano zatvara preostala pregovaračka poglavlja u pristupnom procesu s EU, sve je veći pritisak i na Podgoricu i na Zagreb da riješe otvorena pitanja kako ona ne bi ostala kao prepreka za zaključivanje tih pregovora. Crna Gora zatvorila je u ponedjeljak još tri poglavlja, čime je broj privremeno zatvorenih porastao na 21, a praktički je ostalo zatvoriti još 12 te još dva o kojima se ne pregovara jer se tiču financija i institucionalnih pitanja EU.

I Europskoj komisiji, i Crnoj Gori, i irskom predsjedanju Vijećem EU cilj je zatvoriti pristupne pregovore do kraja ove godine. Broj od 12 poglavlja koje još treba zatvoriti nije malen, a nešto više od dva mjeseca koliko je ostalo do kraja godine nije baš dugo razdoblje, te se među diplomatima sve više govori da je realnije očekivati zatvaranje pregovora početkom sljedeće godine ili negdje na proljeće. U idealnoj situaciji i to bi bilo dovoljno da se ostvari cilj pristupa Crne Gore u EU kao 28. članice 2028. godine.

Za zatvaranje dvaju pregovaračkih poglavlja Hrvatska ima primjedbe i rezerve te je posebnim dokumentom, takozvanim position paperom, upoznala zemlje članice EU sa svojim stajalištem o rješavanju otvorenih pitanja s Podgoricom.

Plenković govorio o Crnoj Gori i BiH, a dotaknuo se i antiinflacijskih mjera: ‘Podloga se kristalizira...‘

Jutarnji list imao je uvid u taj dokument koji je poslala Hrvatska, a u njemu nema ništa više od onoga što su i javno spominjali premijer Andrej Plenković i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.

Na početku tog stajališta Hrvatska podsjeća na dugogodišnju potporu koju je pružila Crnoj Gori u procesu euroatlantskih integracija, uključujući i članstvo u NATO-u i odlučnu potporu za članstvo u EU. Hrvatska je Crnoj Gori pružala i tehničku i stručnu potporu u pregovaračkom procesu putem svojih nadležnih ministarstava i stručnjaka.

"Ova je potpora uvijek išla paralelno sa zaštitom nacionalnih interesa Hrvatske i poštovanjem načela dobrosusjedskih odnosa. Međutim, određeni neočekivani jednostrani postupci crnogorskih vlasti ponovno su rasplamsali povijesne napetosti i nepotrebno opteretili bilateralne odnose, riskirajući tako široku političku potporu u Hrvatskoj za crnogorsko članstvo u EU", stoji u pismu Hrvatske.

image

Gordan Grlić Radman

Ivana Grgić/Cropix

Nadalje se podsjeća na sudjelovanje Crne Gore, kao dijela zajedničke države sa Srbijom, u agresiji na Hrvatsku, pogotovo na dubrovačkom području. Kao rezultat te agresije pojavila su se pitanja ratnih zločina, prava žrtava, ljudskih prava, zaštite imovine i sukcesije vojne opreme. Hrvatska navodi da "iskreno želi okrenuti stranicu o ovom bolnom poglavlju zajedničke povijesti i graditi unapređenje odnosa s Crnom Gorom".

"Ali međusobno povjerenje i stvarnu, trajnu pomirbu nije moguće izgraditi bez rješavanja ovih pitanja", napisala je Hrvatska i izražava žaljenje što "usprkos hrvatskom konstruktivnom pristupu niti jedno otvoreno pitanje još nije riješeno".

Hrvatska naglašava da su neka od otvorenih pitanja izravno vezana uz poglavlje 23 (pravosuđe i temeljna prava) i poglavlje 31 (vanjska, sigurnosna i obrambena politika).

"Rješavanje ovih pitanja stoga je od posebne važnosti i za uspješno zatvaranje pregovora i za ratifikaciju pristupnog ugovora od strane svih država članica. Opipljiv napredak u tom smjeru ključan je za osiguravanje široke javne, političke i parlamentarne potpore u Hrvatskoj", piše u svojoj poziciji Hrvatska.

Hrvatska i u ovom pismu ponavlja kako joj je cilj pomoći, a ne otežati put Crne Gore prema EU.

Plenković: Blokada EU pregovora Crne Gore? Razlozi su brojni... Vučićeva najava? Nisam vidio da je takva atmosfera

"Naši su zahtjevi ograničeni, jasno definirani i provedljivi, i teže rješavanju otvorenih pitanja putem konstruktivnog dijaloga. Opipljiv napredak u rješavanju ovih zahtjeva omogućit će Hrvatskoj potporu zatvaranju pristupnih pregovora Crne Gore i u konačnici ratifikaciju njezina pristupnog ugovora", stoji u tom dokumentu.

U Europskoj uniji sugovornici Jutarnjeg lista, i iz Europske komisije i diplomati nekih država članica, nadaju se da će Hrvatska i Crna Gora uspjeti "prevladati razlike" i riješiti prepreke koje mogu blokirati zatvaranje poglavlja prema kojima Hrvatska i dalje ima rezerve. Napominju kako se ne "nekorektno" govoriti o "hrvatskoj blokadi Crne Gore" jer je Zagreb do sada dao pristanak za zatvaranje svih od dvadeset i jednog poglavlja koja su zatvorena do sada, a ima rezerve samo prema dva. Nadaju se da će se riješiti i pitanja koja stoje kao prepreke i za zatvaranje tih poglavlja.

image

motorni jedrenjak "Jadran"

Ahmet Kalajdžić/Cropix

Proširenje EU je tema i summita koji se u četvrtak i petak održava u Bruxellesu, a na njemu će, prema nacrtu zaključaka, pozdraviti rad na nacrtu pristupnog ugovora s Crnom Gorom i cilj da se postigne sporazum o zatvaranju pregovora s Crnom Gorom do kraja godine na osnovi provedenih reformi u Crnoj Gori.

Osam hrvatskih zahtjeva Crnoj Gori

- Odšteta za zatočene u logoru Morinj. U razdoblju od listopada 1991. do kolovoza 1992. u tom je logoru bilo zatočeno više od 300 hrvatskih državljana, uglavnom s dubrovačkog područja.

- Očuvanje spomen-ploče u Morinju. Ploču su ministri dviju zemalja zajednički otkrili u listopadu 2022. godine, a sadržaj poruke je predložila Crna Gora. Nakon promjene vlasti spomen-ploča je uokvirena kako bi se prekrila te bila vidljiva samo tijekom službene komemoracije.

- Naziv bazena u Kotoru. Taj bazen nosi ime vaterpolista Zorana Gopčevića, koji je bio stražar u logoru Morinj.

- Otkrivanje sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana. Traži se puna suradnja vlasti Crne Gore i razmjena informacija koja bi uključivala i pristup arhivima kako bi se razjasnila njihova sudbina.

- Procesuiranje ratnih zločina. To bi trebalo uključivati i zapovjednu odgovornost, za što, napominje Hrvatska, još nema nijedne presude.

- Imovinska prava hrvatskih obitelji. Riječ je o slučajevima 51 obitelji iz Boke kotorske čiji zahtjevi nisu riješeni unatoč pravomoćnim presudama ili dugotrajnim postupcima.

- Povratak školskog broda Jadran. Hrvatska smatra da joj taj brod pripada jer je početkom rata iz matične luke u Splitu prebačen u Crnu Goru na remont.

- Granica. Hrvatska smatra da Crna Gora treba poštovati nekadašnju granicu između dviju republika u skladu s Badinterovim načelima. Traži potpisivanje ugovora o kopnenoj granici, nakon čega bi Zagreb bio spreman na redovito, bez rokova, sazivanje komisije za razgraničenje na moru.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
17. listopad 2026 12:16