Sve što zasad znamo o globalnom porezu na dobit: Koristi bi trebao imati i hrvatski proračun...

Gdje god poslovale, multinacionalne kompanije poput Googlea i Facebooka ubuduće će plaćati porez na dobit po stopi od najmanje 15 posto. Višegodišnja nastojanja da se stane na kraj poreznoj evaziji velikih globalnih kompanija trebala bi dobiti jasne obrise u petak, kada se očekuje dogovor skupine zemalja G7.

"Svijet se više nego ikada dosad približio globalnom minimalnom porezu", rekao je američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan, navodi Financial Times. SAD je pristao spustiti svoj prijašnji prijedlog od 21 posto i prihvatio je minimalnu stopu poreza na dobit od 15 posto.

OECD već godinama koordinira porezne pregovore između 140 zemalja o i suzbijanju erozije porezne osnovice. U prijašnjim pregovorima govorilo se o minimalnom porezu od 12,5 posto, razini koja se poklapa s irskom stopom poreza na dobit i koja je toj zemlji osigurala milijarde dolara ulaganja multinacionalnih kompanija.

Novi prijedlog za postizanje međunarodnog sporazuma, koji su pozdravile Njemačka, Francuska i Italija, izgledan je u srpnju iako neki dužnosnici bliski pregovorima misle da bi listopad mogao biti realniji datum za puni međunarodni sporazum.

Dodatni prihodi

Prema tim, prije iznesenim procjenama, vjeruje se da će oporezivanje multinacionalnih korporacija donijeti oko 100 milijardi dolara dodatnih prihoda poreznim vlastima, odnosno do četiri posto više prihoda od poreza na dobit.

No, kako će oporezivanje izgledati u tehničkom smislu i koliko će novca donijeti pojedinoj zemlji, neke su od brojnih nepoznanica koje će tek doći na dnevni red. Ono što je izgledno, globalna minimalna porezna stopa primjenjivala bi se na inozemnu dobit tvrtki, a vlade bi i dalje mogle određivati nacionalnu stopu poreza na dobit.

Međutim, ako tvrtke u određenoj zemlji plaćaju nižu stopu poreza, njihove matične vlade mogle bi tražiti "nadoplatu" i tako eliminirati prednost prebacivanja dobiti u porezne oaze. Ostale stavke o kojima se tek treba pregovarati uključuju pitanja trebaju li biti pokrivene i industrije poput investicijskih fondova i zaklada za ulaganje u nekretnine, kada primijeniti novu stopu. Također, morala bi biti kompatibilna s američkom poreznom reformom iz 2017. godine, koja je usmjerena na sprečavanje erozije porezne osnovice.

Među zemljama OECD-a stopa poreza na dobit kreće se od 12,5 posto u Irskoj do 32 posto u Francuskoj. Hrvatska je proteklih godina smanjivala teret oporezivanja i po porezu na dobit već pripada među zemlje u kojima je on atraktivniji za kompanije. Po stopi od 10 posto (do ove godine bila je 12 posto) porez plaćaju tvrtke ako su u poreznom razdoblju ostvarile prihod od 7,5 milijuna kuna, a ako je veći od tog iznosa, porezna stopa iznosi 18 posto.

Prema riječima ministra financija Zdravka Marića, višom je stopom obuhvaćena četvrtina poreznih obveznika, ali oni u proračun uplate više od 90 posto svih prihoda od poreza na dobit. Tri četvrtine njih uplati manje od 10 posto. U ovoj godini od poreza na dobit očekuje se iznos od 8,2 milijarde kuna, a na sličnoj razini kreće se još od 2017. godine. Jedino je prošla godina bila izuzetak jer je koronakriza izbrisala znatan dio dobiti, pa je u proračun uplaćen iznos od 6,5 milijardi kuna.

Nezahvalne procjene

No, jednog dana kada se uvede minimalni globalni porez na dobit, korist od toga trebao bi imati i hrvatski proračun. U ovom trenutku, naravno, nitko se ne usuđuje procjenjivati koliko bi to moglo biti jer, kako ističe porezni stručnjak Vlado Brkanić, još ne znamo ni koja bi se porezna osnovica primjenjivala za oporezivanje dobiti globalnih kompanija ni kada će nova pravila zaživjeti.

No, model porezne evazije tehnoloških kompanija na globalnoj i lokalnoj razini nedavno je objasnio Petar Pavić, stručnjak za digitalni marketing i dopredsjednik Udruženja marketinga HGK. Naveo je primjer u kojem tvrtka iz Hrvatske kupuje oglasni prostor na hrvatskom mediju, ali nakon što novac prođe kroz Googleov sustav koji je registriran u Irskoj, hrvatska država iz cijele transakcije u poreznom smislu ne vidi ni kune.

- S druge strane, brend ne zna koliko je njegova novca završilo kod prodavača oglasnog prostora, a medij ne zna po kojoj cijeni je Google prodao njegov oglasni prostor brendu.

Problem je i što trenutni porezni zakoni ne prepoznaju virtualno mjesto kao dokaz teritorija na kojem se obavlja kupoprodaja iako je nedvojbeno jasno da se portal čija domena završava nastavkom.hr i na kojem se prikazuje sadržaj na hrvatskom jeziku nalazi u Hrvatskoj - pojasnio je Pavić na webinaru "Tržišne i zakonodavne promjene uzrokovane globalnom dominacijom big tech kompanija".

Dogovor u EU

Premda se razgovorima i pregovorima u G7 postigao određen napredak, Goran Šaravanja, direktor konzultantske tvrtke Imelum, ističe da još ne možemo sa sigurnošću reći koja bi bila konačna minimalna stopa poreza na dobit.

Pitanje je također je li i moguć takav dogovor u EU s obzirom na to da bi se konsenzus morao postići, a porezna je politika u ingerenciji zemalja članica i to je jedno od područja gdje svaka članica ima pravo veta.

- Evidentno je da je cilj smanjiti utjecaj poreznih oaza - kada bi se postigao dogovor o minimalnoj stopi poreza na dobit (između ostalog), manje bi se poduzeća u EU osnivalo u jurisdikcijama s relativno povoljnim poreznim tretmanom korporativne dobiti poput Nizozemske i Irske, a više u ostalim zemljama članicama, zbog čega me ne iznenađuje da se unutar G7 Italija i Njemačka zalažu za minimalne stope poreza - kaže Šaravanja.

Čelnici najbogatijih zemalja okupit će se na summitu G7 u Cornwallu u Velikoj Britaniji od 11. do 13. lipnja, prvom od početka pandemije. Jedna od tema kojom će se baviti bit će i oporezivanje multinacionalnih kompanija.

Novo istraživanje ActionAida, jedne od brojnih organizacija koja pozivaju na značajnu reformu međunarodnog oporezivanja poduzeća, pokazuje da zemlje G20 gube i do 32 milijarde dolara godišnje od poreza koje im ne plaća od samo pet najvećih svjetskih tehnoloških tvrtki - Amazon, Apple, Facebook, Alphabet i Microsoft, kompanije koje imaju široku tržišnu aktivnost diljem svijeta te su i tijekom pandemije zabilježile milijarde dobiti. Izračunali su da bi za taj iznos bilo moguće platiti cijepljenje protiv covida-19 od dvije doze za svakog čovjeka na Zemlji.

Bogatstvo u pandemiji

Kako bi trebalo odrediti porez na dobit velikih tehnoloških tvrtki, pitanje je kojim se sada bave brojni stručnjaci. Većina preporuka sugerira razmatranje pokazatelja kao što su prodaja, imovina i broj zaposlenih u svakoj zemlji. U nedostatku transparentnih izvješća tvrtki, prikupljanje takvih podataka nije jednostavno.

No, podaci pokazuju da u 20 zemalja u razvoju gotovo 1,5 milijardi korisnika ima Google, da oko 900 milijuna ljudi koristi Microsoft te da više od 750 milijuna korisnika ima Facebook. Za digitalne tvrtke, smatra se, korisnički podaci možda su najvrednija roba.

Od početka pandemije bogatstvo jedan posto ljudi povećalo za 3,9 bilijuna dolara. U istom su razdoblju globalni radnici, kako je otkrila Međunarodna organizacija rada, izgubili 3,7 bilijuna dolara.