EPIDEMIOLOG KAIĆ

‘Sve je još pod kontrolom, a evo što smo zamijetili kod zaraženih britanskim sojem‘

‘Kolege primjećuju da se bolest kod mlađih razvije nakon nekoliko dana od kontakta, a traje samo nekoliko dana‘
Bernard Kaić
 Cropix

Epidemiološka slika u Hrvatskoj svakim danom sve je lošija. Samo u posljednja 24 sata imali smo 962 novozaražene osobe, a zadnji put smo toliki broj imali početkom siječnja dok je epidemija bila, za razliku od sada, u silaznoj putanji.

Prošle srijede imali smo manje od 750 slučajeva, pretprošle srijede 688, a prije toga 502...

Rast od 25 posto

Da smo u velikom porastu govore i podaci o prva tri dana tjedna u kojem je zabilježeno 1547 oboljelih, dok je u istim danima proteklog tjedna ta brojka bila čak 25 posto niža. Na ljestvici zemalja Europske unije s prve, najbolje pozicije u desetak dana pali smo na sedmo mjesto, a stručnjake najviše zabrinjava što je i broj hospitaliziranih opet u porastu: nakon dugo vremena, ovaj je tjedan broj covid-pacijenata u bolnicama ponovno premašio 800.

Pritom situacija diljem zemlje ni približno nije jednaka. Promatramo li glavni kriterij koji u obzir uzima Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), odnosno prosječni broj novozaraženih na 100.000 stanovnika u proteklih 14 dana, prema podacima koje nam je dostavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo, najlošije stoji Dubrovačko-neretvanska županija, u kojoj taj broj iznosi 517, što je dvostruko više od druge najlošije, Ličko-senjske županije, u kojoj je incidencija 262 oboljela.

Loše stoje i Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska, Karlovačka i Zadarska županija, dok je najpovoljnija situacija u Istarskoj županiji čija je incidencija 29 i Bjelovarsko-bilogorskoj koja broji 40.

image
Zone raširenosti epidemije

Porast je prema stručnjacima bio očekivan, jer kod velikog dijela zemalja u okruženju padaju neslavni rekordi, a Hrvatska, po već viđenom scenariju, s brojkama kasni nekoliko tjedana.

Brojke dovode u pitanje i daljnje epidemiološke mjere, jer za samo četiri dana istječu trenutačne mjere. Popuštanja sigurno neće biti, a to je potvrdio i Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i šef Nacionalnog stožera. Kako doznajemo, još se nije razgovaralo o mogućem zaoštravanju mjera, ali naši sugovornici kažu da će ipak sve ovisiti o brojkama i ako budu drastično rasle, i ta tema je na stolu.

- Svakodnevno se prati situacija. Načelo koje nas vodi je kao i do sada, da se sve radi postupno, nema naglih poteza u smislu zatvaranja, otvaranja... Nema nekog posebnog žarišta. Ono se prije dva tjedna pojavilo u Dubrovniku i Stožer je reagirao.

Takav model će biti ako se pojavi i novo žarište. Do kraja tjedna izaći ćemo s odlukom kojom će se više-manje produljiti ovaj režim mjera koji smo uveli 1. ožujka i nadamo se da nas situacija neće natjerati da razmišljamo u nekom drugom smjeru. Mislim da ne. Brojevi rastu, ali morat ćemo i kod eventualnog restriktivnijeg ponašanja misliti više na žarišta, a manje na horizontalnu primjenu u cijeloj Hrvatskoj - rekao je Božinović.

Strože mjere

Naime, kako doznajemo, pokušat će se tako zaštititi županije koje imaju i dalje dobru situaciju, dok bi ostale s lošijom trebale reagirati. No, činjenica je da za sada niti jedna osim Dubrovačko-neretvanske nije predložila strože mjere.

Ozren Polašek s Medicinskog fakulteta u Splitu kaže da su ga današnje brojke neugodno iznenadile.

- Nije da nisu bile očekivane. Moramo shvatiti da povećanje broja donosi i veći broj kontakata koji su potencijalno zaraženi - govori Polašek i dodaje da je pridržavanje mjera sada najvažnije.

- Ljudi su umorni od ove situacije koja predugo traje i teško je u ovoj situaciji raditi individualno - zaključuje.

S druge strane Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju, govori da još uvijek epidemiolozi uz pomoć drugih službi uspijevaju održavati contact tracing.

- Još uvijek imamo kontrolu nad oboljelima i kontaktima. Naravno, sa svakim povećanjem broja to će predstavljati sve veći izazov. Činjenica je i da imamo puno UK soja koji se brže širi, što također može biti otegotna okolnost - govori Kaić.

Za britanski soj govori da osim što se brže širi, još ne postoje znanstvena uporišta o njegovim drugim karakteristikama, no prenosi nam osobna iskustva kolega kliničara.

- Dakle, uz ogradu da nema službenih potvrda, mogu reći da kolege primjećuju da zaraženi tim sojem nemaju učestale simptome gubitka okusa i mirisa.

Također, kada govorimo o mlađoj populaciji, kolege primjećuju da se bolest razvije nakon nekoliko dana od kontakta, a traje samo nekoliko dana. S druge strane, kod starije populacije nisu imali takvih iskustava - govori Kaić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 10:02