Sve autoceste nudit će se na koncesiju: Vlada će tražiti najmanje 2,5 milijardi eura

Najkasnije do kraja mjeseca bit će raspisan međunarodni natječaj za izbor konzultantske kuće koja će ispitati postoji li interes za monetizaciju hrvatskih autocesta, odnosno za uzimanje istih u koncesiju, saznaje Jutarnji list.

Odabrana konzultantska kuća trebala bi u veljači sljedeće godine prezentirati Vladi postoji li interes za uzimanje autocesta u koncesiju, po kojem modelu te predložiti koncesionara. Ukoliko će biti zainteresiranih i Vlada prihvati neki od modela, može se očekivati da bi u lipnju novi koncesionar ili više njih preuzeli upravljenje autocestama u Hrvatskoj.

Jednokratna isplata

Prema izvorima iz Vlade za koncesiju bi se ponudile sve autoceste osim Vc koridora od Svilaja do hrvatsko-mađarske granice i od Ploča do BiH granice, jer je ta autocesta još u izgradnji, te autocesta koje su već pod koncesijom. U Vladi zasad ne žele govoriti po kojem bi modelu autoceste bile dane u koncesiju. No, minimalna cijena za davanje svih planiranih autocesta u koncesiju je 2,5 milijardi eura uz jednokratnu isplatu te uz uvjet da se cestarina može povećavati u razini godišnje inflacije. Još se ne zna na koji bi vremenski rok bila dana koncesija. Vlada, kako nam je rečeno, neće pristati na mogućnost da budućem koncesionaru država garantira određenu razinu prometa pa da - ukoliko se to ne ostvari - manjak isplaćuje u novcu. Jedan naš sugovornik nam je kazao da bi u tom slučaju bilo najbolje da jedan koncesionar uzme sve ponuđene autoceste. Prema njegovu mišljenju, teško je očekivati da bi Vlada pristala na prijedlog da više koncesionara preuzme jedan autocestovni pravac.

Jako povoljni krediti

Uplaćeni novac za koncesiju utrošio bi se za servisiranje općeg javnog duga, a ne isključivo za otplatu kredita Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka - Zagreb. Naime, prema analizama, HAC i ARZ imaju jako povoljne kredite s niskom kamatom koji se mogu servisirati te bi se dobiveni novac koristio za otplatu drugih državnih kredita koji su mnogo nepovoljniji. U Vladi, osim toga, očekuju da bi u slučaju privatizacije autocesta 60 lipa koje se sada uzimaju iz svake litre benzina i plaćaju HAC-u mogle dijelom preusmjeriti u Hrvatske ceste, a dijelom u Željeznice. Istovremeno s procesom ispitivanja tržišta za proces monetizacije autocesta odvijat će se i proces restrukturiranja tvrtki Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka - Zagreb. Iz tih bi se tvrtki izdvojili sektori naplate i održavanja te bi se te tvrtke bavile svojim temeljnim poslovima - upravljanjem autocestama do eventualnog izbora koncesionara. Prema nekim planovima, nakon izdvajanja Sektora naplate i održavanja te davanja autocesta u koncesiju, HAC bi mogao ostati funkcionirati kao projektantska kuća čiji bi stručanjaci radili na, primjerice, projektima zagrebačke obilaznice, aerodroma ili na razvoju željezničke infrastrukture.

Proces restrukturiranja

Naš visoki izvor iz Vlade tvrdi kako procesi monetizacije i restruktuiranja HAC-a i ARZ-a nisu povezani te da davanje autocesta u koncesiju nije prioritet. Jednostavno se želi ispitati tržište, vidjeti postoje li zainteresirani i po kojem bi se modelu autoceste mogle dati u koncesiju. Ukoliko ponude neće biti zadovoljavajuće, Vlada neće ići u taj projekt.

No, u slučaju da se ne pronađe koncesionar ili više njih upitno je na koji će način HAC i nadalje financirati kreditne obveze i plaćati radove na novim kilometrima autocesta. HAC je u posljednjih deset godina isfinancirao radova na autocestama u vrijednosti 39,2 milijarde kuna i svojim prihodima od cestarine i naknade iz goriva ne može otplaćivati nove kredite za građenje, već oni pokrivaju tek otplatu postojećih kredita.