Svako spolno uznemiravanje, pa i jednokratno, bit će kazneno, a ne prekršajno djelo te će onaj koji spolno uznemiri blisku osobu, drugu osobu kojoj je nadređen, osobu koja je o njemu ovisna ili je posebno ranjiva zbog dobi, bolesti, invaliditeta ili tjelesne i duševne smetnje, biti kažnjen kaznom zatvora do dvije godine.
Minimalna kazna za spolni odnos bez pristanka u kojem nije upotrijebljena sila povećat će se u Kaznenom zakonu s jedne na tri godine zatvora, a povećat će se i sve minimalne novčane kazne u prekršajnom Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji, i to za 10-ak posto.
Mjere zabrane približavanja neće se moći izreći na manje od 50 metara, a za kršenje zaštitnih mjera - među kojima su i zabrana uznemiravanja, zabrana uhođenja, obavezan psihosocijalni tretman i udaljenje iz zajedničkog kućanstva - automatski će se izricati kazna zatvora do 10 dana, umjesto sadašnje novčane kazne od 390 eura.
Bez očitovanja
Neki su to od usuglašenih prijedloga zakonskih izmjena koji su članovima radne skupine za unaprjeđenje zakonodavnog okvira zaštite od nasilja nad ženama i nasilja u obitelji poslani "za daljnju raspravu u cilju finaliziranja teksta prije javnog savjetovanja" uoči jučerašnjeg sastanka.
Prijedlozi su napravljeni temeljem stavova dogovorenih na sastanku u srpnju, prije prošlotjednih prosvjeda, pa u njima femicid nije uvršten kao posebno kazneno djelo. Riječ je o glavnom zahtjevu koji su aktivistice pod motom "Sigurnost žena je odgovornost države" predale Vladi prošli tjedan, a Vlada se o njemu još nije očitovala.
Pitanje femicida
Takav zahtjev su predstavnice udruga i ranije isticale u radnoj skupini, no dio predstavnika Ministarstva pravosuđa, sudaca i državnih odvjetnika, kako saznajemo, protivio se tom prijedlogu. Stoga se očekivalo da će jučerašnjem sastanku nazočiti i ministar pravosuđa Ivan Malenica kako bi članovima dao izravan odgovor pristaje li Vlada Andreja Plenkovića poslati jasnu političku poruku i uvrstiti femicid kao pojam i kao kazneno djelo u Kazneni zakon.
No, kako doznajemo, ministar nije ni došao na sastanak, a predstavnici Ministarstva istaknuli su da su svi skupa "sada pod velikim pritiskom", iz čega se može iščitati kako Vlada još uvijek nije prelomila kako tretirati femicid.
Sve članice i članovi radne skupine morali su potpisati izjave o tajnosti te im nije dozvoljeno javno govoriti o tijeku sastanaka i radu radne skupine.
Radna skupina imenovana je još 2019. te je dosad iznjedrila nekoliko zakonskih izmjena. Neke od novih izmjena koje bi se uskoro mogle naći u javnom savjetovanju, sudeći prema prijedlozima koje smo dobili na uvid, bit će kompromis između zahtjeva civilnog sektora i poimanja nasilja nad ženama od strane vladajuće politike. Osnovni zahtjev aktivistica - da svi oblici nasilja budu kazneno djelo i da se prekršajni Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji ukine - nije prihvaćen, ali je konačno iz prekršajne sfere izbačeno spolno uznemiravanje. To djelo trenutačno je i u prekršajnom i u Kaznenom zakonu te se smatra da se radi o kaznenom djelu ako takvo uznemiravanje traje duže vrijeme. Predložene izmjene su u Kaznenom zakonu zapravo minimalne: izraz "tko spolno uznemirava" zamijenit će se izrazom "tko spolno uznemiri", što znači da će se odnositi i na prvi slučaj uznemiravanja, a među moguće žrtve, osim podređenih osoba, bit će uvrštene i bliske osobe.
Jedan od ključnih problema vezanih uz nasilje nad ženama jest izrazito blaga praksa kažnjavanja nasilnika, od kojih veliki dio - zahvaljujući olakotnim okolnostima koje su nerijetko potpuno neshvatljive - dobiva manje kazne od minimalno propisanih. Stoga se predlaže podizanje kazni, prije svega u prekršajnom Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji. Minimalna kazna za osnovno djelo penje se s 260 na 300 eura, za ponovljeno nasilje sa 790 na 900 eura, za nasilje pred djetetom s 920 na 1100 eura, za ponavljanje nasilja pred djetetom s 1060 na 1300 eura, za nasilje prema djetetu s 1590 na 1700 eura, a za ponavljanje nasilja nad djetetom s 2250 na 2500 eura.
Nasilje u obitelji
U Kaznenom zakonu podiže se propisana minimalna kazna za spolni odnos bez pristanka u kojem nije upotrijebljena sila. Radi se o djelu čije je samo postojanje u Kaznenom zakonu upitno: radi se, primjerice, o silovanju osobe u nesvijesti ili osobe koja iz drugih razloga nije u stanju reći "ne" i usprotiviti se spolnom odnosu. To je djelo imalo svoj poseban članak u Kaznenom zakonu do prije nekoliko godina, kad je konačno uvršteno pod kazneno djelo silovanja, ali s bitno nižom kaznom - minimalna propisana kazna je jedna godina zatvora. Sada se predlaže podizanje tog minimuma na tri godine, što je jednako minimalnoj kazni za silovanje uz upotrebu sile ili prijetnje. Maksimalna kazna za spolni odnos bez pristanka također se povećava, s pet na osam godina, ali ipak ostaje niža od najviše propisane kazne za silovanje uz upotrebu sile ili prijetnje, koja iznosi 10 godina.
Predlaže se i redefiniranje djela nasilje u obitelji u Kaznenom zakonu. Sada se kazneno goni onaj tko teško krši prekršajne propise o nasilju u obitelji, što je formulacija koju različiti suci različito tumače. Sad se predlaže da se formulacija proširi te da se definira da je u kaznenom djelu onaj koji "bešćutno i učestalo" krši propise.
Novost je i da će se kazneno djelo nametljivog ponašanja na štetu bliske osobe ili djeteta goniti po službenoj dužnosti, a ne po prijedlogu žrtve.