Svaki peti stanovnik BiH želi odmah odseliti iz te zemlje

ZAGREB, SARAJEVO - Petnaest godina nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma u američkoj vojnoj bazi u Ohiju, 62,5 posto stanovnika Bosne i Hercegovine smatra da im treba novi Ustav.

Ovaj sadašnji napisan je u Daytonu jer se predstavnici Hrvata, Bošnjaka i Srba nisu mogli dogovoriti o osnovama uređenja zajedničke države. Kako je bilo onda, tako je i sada, samo što više nema pucnjave i granata. Ipak, velika većina od 81 posto vjeruje da neće biti novog rata u idućih pet godina, pokazalo je veliko istraživanje Gallup Balkan Monitora.

Samo 29 posto ispitanih slaže se da bi promjene Ustava trebale ići za jačanjem središnje države u skladu s preporukama Europske Unije. No, nema većine ni za podjelu zemlje.

Njih 43,3 posto bilo bi za odcjepljenje Republike Srpske ako to izglasaju na referendumu, a još manje njih, 32,7 posto, podržava osnivanje trećeg entiteta, odnosno podjelu Federacije BiH na hrvatski i bošnjački dio. No, puno više ih strahuje od podjele: 53 posto ih se boji da će proglašenje nezavisnosti Kosova imati negativne posljedice po cijelu regiju.

Prema popisu iz 1991., u BiH je živjelo 44 posto Bošnjaka, 31 posto Srba i 17 posto Hrvata. Danas ih 47 posto navija za bosansku nogometnu reprezentaciju, 34,5 posto za srpsku, a 12,7 posto za hrvatsku. Hrvatsku putovnicu ima 14,7 posto građana Bosne i Hercegovine (oko 650.000), a srpsku samo njih 2,7 posto.

Ni sami Bosanci ne vjeruju puno u promjene: povjerenje u političke stranke je minimalno, ne vjeruju ni u EU, ni u NATO, ni u UN. Manje povjerenja u NATO imaju samo u Srbiji gdje su bili pod udarom NATO-ovih bombardera. No, zato ih barem trećina vjeruje da će nakon skorog ukidanja viza za ulazak u zemlje EU naglo porasti broj emigranata.

Da imaju mogućnosti, odmah bi se iselilo 20 posto ispitanih (u Hrvatskoj 13 posto, u Albaniji 42). Rat je učinio svoje, tako da danas 14,5 posto ispitanih u BiH ima rodbinu u inozemstvu, dvostruko više nego što ima gastarbajtera u Hrvatskoj (6,6 posto).

Usprkos ratu, čini se da se zemlja društveno oporavila jer između 65 i 67 posto svih ispitanih u BiH izjavljuje da vjeruje pripadnicima drugih naroda i vjeroispovijesti, katolicima, pravoslavcima i muslimanima. Prema odgovorima na Gallupova pitanja, većina stanovnika BiH radije bi za susjede imali bilo Srbe, bilo Hrvate ili Bošnjake nego ateiste i - božesačuvaj - homoseksualce. Njih devet posto ne bi htjelo za susjede imati Srbe, 14 posto Muslimane, a sedam posto Hrvate. No, zato ih 19 posto ne bi živjelo pokraj ateista, a 77 posto pokraj homoseksualaca.