SUTKINJU SLAVICU BANIĆ NE ČEKAJU BAŠ NIKAKVE SANKCIJE!? Bivši sudac: 'Ovo je neugodno, a nekad smo bili jako ugledni'

Ustavni sud nema pisani etički kodeks niti bilo koja odredba Ustavnog zakona o Ustavnom sudu propisuje koje oblike ponašanja ustavni sudac mora izbjegavati kako bi sačuvao vlastitu vjerodostojnost. Nemoguće je sve životne situacije propisati zakonom, međutim ako ustavni sudac popije makar i jednu kavu sa strankom u postupku, jasno je da njegova objektivnost i neovisnost dolaze u pitanje.

Tajno praćenje

Ustavni suci u svim državama itekako o tome vode računa - tako je slučaj višekratnih kontakta i susreta sutkinje Ustavnog suda Slavice Banić sa Zdravkom Mamićem, koji su “ulovljeni” u mjerama tajnog praćenja i prisluškivanja, prokomentirao jedan od bivših sudaca Ustavnog suda koju je tražio da ostane neimenovan. Neugodno mu je, tvrdi, od toga u što se pretvorio Ustavni sud kao institucija koja bi morala uživati neupitan ugled i autoritet u javnosti.

Riječ je, podsjetimo, o aferi u čijem središtu se našla ustavna sutkinja Slavica Banić. Iskusni sudac istrage sa zagrebačkog Županijskog suda Krešimir Devčić u prvoj polovici listopada prihvatio je zahtjev USKOK-a da se ustavnu sutkinju Slavicu Banić podvrgne mjerama tajnog nadzora zbog sumnje da učestalo kontaktira sa Zdravkom Mamićem i još nekim osobama iz njegova kruga koje na Ustavnom sudu pokušavaju srušiti odredbe Zakona o sportu. Izmjene Zakona o sportu koje su ražestile Zdravka Mamića Sabor je, na prijedlog zastupničkih klubova SDP-a i NHS-a, izglasao 15. srpnja, a stupile su na snagu 1. kolovoza ove godine.

Predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Damir Vrbanović u ime te udruge podnio je 1. listopada Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu ustavnosti pojedinih odredaba toga Zakona, da bi samo 12 dana od podnošenja taj prijedlog munjevito povukao. Vrbanovićevo povlačenje prijedloga za ocjenu ustavnosti koincidira s trenutkom kad je do osoba iz Mamićeva kruga procurila informacija da su im telefoni pod nadzorom USKOK-a.

Povlačenje prijedloga

Akteri ove afere, po svemu sudeći, hitrim povlačenjem prijedloga za ocjenu ustavnosti Zakona o sportu pokušali su mjere USKOK-a učiniti bespredmetnima. Bez obzira na to što će USKOK u nastavku ove priče učiniti, slučaj je naštetio ugledu Ustavnog suda jer je jasno da je ustavna sutkinja koja je trebala odlučivati o ustavnosti osporavanih odredaba Zakona o sportu više puta kontaktirala s osobama izravno zainteresiranim za rušenje toga Zakona.

Što će USKOK u nastavku napraviti sa slučajem Banić, neizvjesno je. Ustavne suce od kaznenog progona štiti imunitet. Da bi USKOK protiv bilo kojeg suca Ustavnog suda mogao pokrenuti kazneni postupak, odluku o ukidanju imuniteta mora donijeti sam Ustavni sud. Malo je vjerojatno da bi sadašnji saziv toga suda napravio presedan i ukinuo imunitet bilo kojem od sudaca, makar taj zahtjev došao i od USKOK-a.

Prijedlozi za pokretanje postupka ocjene ustavnosti spadaju u takozvane postupke apstraktnog nadzora ustavnosti, u kojima vijećaju i odlučuju svi suci Ustavnog suda. To znači da bi o ustavnosti odredaba Zakona o sportu, da ga Hrvatski nogometni savez nije iznenada povukao, vijećala i odlučivala i “kontaminirana” sutkinja Slavica Banić.

Zaštita i potpora

Dodatnu težinu cijelom slučaju daje činjenica, koju potvr đuju svi upućeni u unutarnje odnose u Ustavnom sudu, prema kojoj sutkinja Slavica Banić uživa snažnu zaštitu i potporu predsjednice suda Jasne Omejec. Pokazala je to predsjednica Ustavnog suda u nizu situacija, od kontroverznog izbora sutkinje Banić u Ustavni sud, kad je ključno pridonijela odluci Ustavnog suda o njezinu ostanku u tome sudu, sve do danas.

Paradoks slučaja

Upravo je Jasna Omejec kao hrvatska punopravna članica Venecijanske komisije - savjetodavnoga tijela Vijeća Europe o ustavnim pitanjima - zaslužna što je Slavica Banić imenovana na dužnost zamjenice hrvatskog člana Venecijanske komisije nakon što je tu funkciju zbog odlaska u UN morao napustiti sveučilišni profesor prava Ivan Šimonović.

Da paradoks slučaja Banić bude veći, Ustavni je sud u svojoj dosadašnjoj praksi donio niz odluka kojima je ukinuo pravomoćne presude redovnih sudova upravo zbog sumnje u nepristranost sudaca koji su ih donosili.

Jedna od njih je, podsjetimo, i odluka Ustavnog suda iz 2009. (u čijem je donošenju sudjelovala i sutkinja Banić) o ukidanju pravomoćne presude Antunu Blaževiću i Darku Vukojeviću za trostruko ubojstvo u Slavonskom Brodu 2004. ispred kafića Millennium. U toj, ali i nekoliko drugih odluka Ustavni je sud pozivajući se na praksu Europskog suda za ljudska prava postavio vrlo visoke kriterije sudačke neovisnosti i nepristranosti, zauzevši stav da je bilo kakav prethodni kontakt suca sa spisom razlog za njegov otklon u tom predmetu. Ustavni je sud konstatirao da se nepristranost suca pretpostavlja dokazima u sudskom postupku.

Fleksibilno tumačenje

Međutim, ustavni suci, čini se, pojam sudske nepristranosti i neovisnosti puno fleksibilnije tumače kad se radi o njima samima. Učestalo sastajanje sa strankom u postupku, pa čak i indicije da je sutkinja možda imala utjecaja na sastavljanje prijedloga za pokretanje postupka ocjene ustavnosti Zakona o sportu, ako su se doista dogodili, eklatantan su i nedopustiv primjer kršenja sudačke nepristranosti i neovisnosti.