Sustav je loš i star, i zato je ‘eksplodirao’

ZAGREB - Štete su velike, nadležne službe će uskoro izaći na teren i obaviti procjenu. Zajedno sa Slovenijom uputit ćemo zahtjev Europskoj komisiji da se i Hrvatskoj doznače sredstva iz Fonda solidarnosti, jednog od instrumenata pomoći EU. Fond je na raspolaganju zemljama članicama i onima u procesu pristupanja, a namijenjen je za saniranje šteta nastalih prirodnim nepogodama, rekao nam je Zdravko Krmek, državni tajnik u Sektoru vodnog gospodarstva pri Ministarstvu regionalnog razvitka, šumskog i vodnog gospodarstva.

Novac za Zagreb

Fond solidarnosti EU osnovan je 2002. godine, nakon velikih poplava u zemljama središnje Europe. Za raspodjelu sredstava iz tog fonda Hrvatska je nedavno, zajedno s Mađarskom, nakon velikih poplava u Slavoniji i Baranji, zatražila pomoć u iznosu od 84 milijuna kuna. Sva opsežna dokumentacija poslana je u Fond solidarnosti, a nakon što se dovrši analiza bit će odlučeno koliko će novca biti poslano u Zagreb. Kada će to biti u Ministarstvu još nisu dobili povratnu informaciju.

Odštetu još uvijek željno očekuju u Slavoniji, gdje se informacija o datumima isplate još uvijek ne može doznati. Lokalna samouprava pokazuje prema Zagrebu, a Zagreb prema Bruxellesu. Na brojne primjedbe da se neracionalno troši novac koji se obavezno uplaćuju za slivne vode, državni tajnik Krmek odgovara:

- Ne bježimo od toga da je bilo problema s održavanjem slivnih voda, ali glavni razlog je bio u izbjegavanju obaveze plaćanja čišćenja slivnih voda. U posljednjih četiri do pet godina poboljšan je sustav naplate i više je sredstava. Nedavno smo u potpunosti dovršili nasip kod Mure, a radi se i na Savi, kaže Krmek.

A što kažu stručnjaci za ovu najveću poplavu koja je pogodila Zagrebačaku županiju nakon 1964. godine? Vjerojatno se poplava, zbog velike količine oborina, nije mogla izbjeći, ali posljedice su mogle i morale biti blaže, smatraju hrvatski hidrolozi.

Podzemne vode

- Vrlo vjerojatno je riječ o poplavi čije je povratno razdoblje između 50 i 100 godina, dakle javlja se jednom u navedenom razdoblju. Poplave se u principu ne mogu izbjeći, posebno ne one velike, ali se njihove posljedice mogu značajno ublažiti dobrom organizacijom i pripremom. Bitno je raspolagati pouzdanim prognozama, a na temelju onoga što sam pratio iz medija, čini se da su prognoze bile te koje su najviše zakazale - rekao je istaknuti dr. Ognjen Bonacci, dugogodišnji UN-ov ekspert za hidrologiju.

Dr. Željka Brkić iz Geološkog instituta u Zagrebu smatra da se poplave općenito mogu izbjeći gradnjom sustava obrane od visokih voda. - Međutim, čak i kada postoje takvi sustavi, ipak postoji mogućnost probijanja nasipa u uvjetima ekstremno visokih voda, što se upravo i dogodilo na području Rugvice i Črnkovca. Zbog velike količine padalina i podzemlje je dobro saturirano vodom, a razine podzemne vode su visoke, zbog čega voda izvire na površini terena - rekla je dr. Brkić.

Mladi biolog Goran Šafarek iz Udruge Baobab za popularizaciju znanosti, smatra da se poplava u Zagrebačkoj županiji nije mogla izbjeći u kratkom roku zbog zastarjelog sustava obrane od te prirodne nepogode.

Zastarjela regulacija

- Zastarjelo reguliranje rijeka svelo ih je na uzak kanal s malim kapacitetom vode. Rijeka je još više ubrzana sječom meandara i pretvorena u bujicu za svake povećane razine voda u proljeće i manje u jesen. Takvo kanaliziranje rijeka stvorilo je bujicu, odnosno vremensku bombu koja će negdje, prije ili kasnije eksplodirati, odnosno izliti se, bez obzira i na najjači nasip ili zaštitu - rekao je Šafarek koji smatra da je potrebno reorganizirati cijeli sustav obrane od poplave.

Slično misli i dr. Bonacci. - Siguran sam da se može bolje i učinkovitije reagirati u ovakvim, kriznim i kritičnim situacijama. Danas se u svijetu mnogo radi na tzv. nestrukturnim mjerama, a važan dio toga je sustav ranog uzbunjivanja. No, bojim se da će se, nažalost, za sedam dana zaboraviti na poplavu i da te mjere neće biti poduzete - zaključio je Bonacci.

Tanja Rudež, Zlatko Šimić