HDZ-ova europarlamentarka Sunčana Glavak tijekom prošlog mandata u Europskom parlamentu posebno se fokusirala na sigurnosna pitanja, te kohezijske fondove. U intervjuju govori o najvećim sigurnosnim problemima EU te što nas očekuje u novom sazivu Europskog parlamenta.
Što će po vama biti glavna preokupacija idućeg saziva Europskog parlamenta?
Rekla bih kako će glavne preokupacije idućeg saziva Europskog parlamenta biti konkurentnost, kohezija, politika proširenja, demografija i migracije. Vjerujem da će, usprkos izazovima, zelena tranzicija ostati u fokusu, s Europom kao globalnim liderom u klimatskim ciljevima. No, kako bismo postigli postavljene ciljeve, klimatske politike moraju biti usklađene s gospodarskim i društvenim potrebama. U sve složenijem geopolitičkom okruženju, obrambena sposobnost Unije, vjerujem, bit će također ključna. Mladi će zasigurno imati važnu ulogu u oblikovanju budućnosti EU-a, a ja ću se osobno posvetiti pitanjima medijske pismenosti, borbi protiv dezinformacija i online zlostavljanja. Potpora malim i srednjim poduzećima, poljoprivrednicima i ribarima bit će od presudne važnosti. Ne smijemo zaboraviti ni digitalizaciju, umjetnu inteligenciju, energetiku i zdravstvene teme poput borbe protiv raka. Europski parlament mora balansirati između klimatskih ciljeva i gospodarskih potreba, stvarajući otporniju i konkurentniju Europu.
Hoće li na ovim izborima biti manipulacija preko društvenih mreža, deepfakeova i zloupotrebe umjetne inteligencije?
Manipulacija je već bilo u Španjolskoj, Poljskoj i Slovačkoj uoči parlamentarnih izbora te Belgiji što su otkrile njihove sigurnosne službe. Ugroza prijeti od Rusije i Kine. Demokratska otpornost u središtu je rada brojnih europskih, ali i nacionalnih institucija, posebno tijekom izbornog procesa. Vijeće EU-a nedavno je pozvalo institucije i države članice da pojačaju djelovanje u praćenju vanjskih pokušaja uplitanja u demokratski proces. Zlonamjerni akteri poput haktivista koriste hibridne taktike za potkopavanje izbora, uključujući manipulaciju informacijama, zlonamjerne kiberaktivnosti i korištenje umjetne inteligencije i deepfakeova. Ovo osjetljivo razdoblje zahtijeva dodatnu pažnju svih nas – medija, političara i građana. Demokracija nije nešto što možemo uzeti zdravo za gotovo, već ju moramo aktivno štititi. Pokušaja manipulacija će zasigurno biti. Mnogo je aktera koji će se osobito koristiti snažnim utjecajem društvenih mreža kako bi oblikovali javno mnijenje. Pored svih institucija koje će obavljati svoj dio posla, odgovornost ostaje i na samim građanima. A ja vjerujem u građane Europe, osobito u naše hrvatske građane i njihovu moć rasuđivanja. Demokraciju ne smijemo shvaćati zdravo za gotovo, moramo je aktivno braniti od svih prijetnji.
U kontekstu borbe protiv dezinformacija bilo je dosta prigovora na račun TikToka. Kako su oni na kraju riješeni?
Europska komisija pokrenula je nekoliko postupaka protiv velikih internetskih platformi, uključujući TikTok, u okviru Akta o digitalnim uslugama. TikTok je među 30 potpisnika Kodeksa dobre prakse u suzbijanju dezinformacija i obvezan je dostavljati izvješća o provedbi preuzetih obveza. Irska je prošle godine kaznila TikTok s 345 milijuna eura zbog kršenja GDPR-a. Platforme koje žele poslovati na području EU-a moraju preuzeti odgovornost proporcionalnu njihovom utjecaju. Podržala sam Akt o digitalnim uslugama u Europskom parlamentu, koji uspostavlja pravni okvir, prvi takav na svijetu, s jasnom odgovornošću platformi. Demokracija podrazumijeva odgovornost i igranje po pravilima. Ne mogu platforme tek tako reći da odgovornost nije na njima, već na onima koji stvaraju sadržaj. Platforme koje žele poslovati u EU moraju preuzeti odgovornost za svoj utjecaj na društvo.
Stalno se govori o jačanju desnice u Europi. Je li realno da se hrvatski scenarij (koalicija HDZ-a i DP-a) dogodi i u EP-u u smislu koaliranja EPP-a s krajnjom desnicom?
Europska pučka stranka, čijoj političkoj obitelji pripada i HDZ, osvojit će najveći broj zastupničkih mjesta u Europskom parlamentu, prema procjenama svih relevantnih istraživanja, čime će zadržati status vodeće europske stranke. Vidimo također i predviđeni pad u mandatima za liberale (RE) i socijaliste (S&D) što je samo još jedan dokaz onoga što ističemo cijelo vrijeme - jasno je tko je tijekom prošlog mandata radio na konkretnim politikama, brinuo o interesima građana te ih odgovorno štitio od izazova s kojim smo se susreli u proteklom razdoblju. Treba pričekati službene rezultate izbora za Europski parlament i vidjeti tko će biti u poziciji slaganja većine sa EPP-om, no sigurna sam da ćemo, kao demokršćani, u našim politikama nastaviti u središte stavljati sigurnost, dobrobit i blagostanje naših građana.
Jedna od istaknutijih europskih tema je pitanje sigurnosti. O čemu ovisi sigurnost Europe?
Trenutna situacija složena i odvija se u vrlo nepredvidivim geopolitičkim okolnostima, a to je posljedica niza globalnih i regionalnih faktora. Suočeni smo s nekoliko globalnih izazova – terorističkim prijetnjama, kibernetičkim napadima i rastućim nacionalizmom. Kibernetički kriminal jedan je od najbrže rastućih izazova današnjice. Potrebno je ulagati u obranu od kibernetičkih prijetnji, razvijati napredne tehnologije i strategije zaštite podataka. Suradnja između država članica te ulaganje u edukaciju građana i podizanje svijesti o važnosti kibernetičke sigurnosti glavni su elementi u stvaranju otporne infrastrukture protiv kibernetičkih napada, koja mora biti prioritet za EU, jer europu moramo zaštiti. Sigurnost Europe ovisi o našoj sposobnosti da se prilagodimo i obranimo od sve složenijih prijetnji.
Govorite da je proizvodnja hrane sigurnosno pitanje. Imate li formulu kako možemo postati samodostatni u proizvodnji hrane?
Stabilna i sigurna opskrba lokalno proizvedenim poljoprivrednim proizvodima od ključne je važnosti. Jedan od ciljeva na europskoj razini jačanje je poljoprivredne autonomije i otpornosti sektora. Sigurnost opskrbe hranom možemo osigurati jačanjem položaja naših poljoprivrednika u prehrambenom lancu, potporama mladim poljoprivrednicima i poticanjem ulaganja i inovacija. Zahvaljujući odgovornoj politici Vlade, vrijednost hrvatske poljoprivredne proizvodnje povećana je za 50%, a produktivnost za 73%. Samodostatnost u proizvodnji hrane ključno je pitanje nacionalne sigurnosti i stabilnosti.
Što je "sexy" u bavljenju poljoprivredom?
Suvremena poljoprivreda transformirala se u inovativno poduzetništvo pod otvorenim nebom. Mladi poljoprivrednici koriste moderne tehnologije, obnovljive izvore energije i stvaraju održive projekte. Poljoprivreda danas nudi nevjerojatne prilike za inovacije i održivost, privlačeći mlade ljude da se uključe i transformiraju ovu industriju. Nikada više novaca nije bilo osigurano za Zajedničku poljoprivrednu politiku iz koje je hrvatskim poljoprivrednicima na raspolaganju 3,78 milijardi eura. Republika Hrvatska osigurava značajna sredstva za mlade poljoprivrednike, potičući ih na inovacije i održivi razvoj. Imamo prostor koji se da iskoristiti i usmjeriti u takvu vrstu održive i inovativne poljoprivredne proizvodnje. Trebalo bi zapravo na europskoj razini poraditi na tome kako da se financiraju start-upovi koji će se uhvatiti u koštac baš s tim izazovom – inovativnom i visokotehnološkom poljoprivrednom proizvodnjom kvalitetnih bioproizvoda. No nužno je vrednovati rad poljoprivrednika i njihov doprinos u očuvanju okoliša. Poljoprivreda je danas sinonim za inovaciju i održivost, privlačeći mlade ljude da stvaraju budućnost.
Kohezijski fondovi su sve tanji. Hoće li nakon ovog mandata potpuno presušiti?
Budućnost Europske unije leži u kohezijskoj politici. Kohezijska sredstva nisu samo financijski instrument, već ključ za izgradnju jače i otpornije Europe. U višegodišnjem proračunu do 2027. Hrvatskoj je dostupno 103 milijarde eura. Poseban prioritet su nam poljoprivredna i kohezijska politika kao ključne sastavnice politike ravnomjernog regionalnog razvoja. Dokazali smo da znamo upravljati europskim fondovima – u jedanaestoj godini članstva Hrvatskoj je iz europskog proračuna isplaćeno oko 15 milijardi eura više u odnosu na uplaćeno. I u budućem EU proračunu inzistirat ćemo na adekvatnoj razini kohezijskih sredstava jer kohezijska politka je dobar alat za daljnje smanjivanje razlika, promoviranje dugoročne konvergencije i zatvaranje jazova u razvoju. Kohezijska politika je temelj za izgradnju jače i otpornije Europe.
Je li kandidatura Andreja Plenkovića na listi za Europski parlament poruka vama "običnim" članovima HDZ-a da ste na prošlim izborima zakazali?
To je poruka je o važnosti izbora za Europski parlament. To je pravi liderski potez, koji, za razliku od nekih drugih, dosljedno poručuje kako je EU važna i kako je naše članstvo u EU važno. Hrvatska je svima izvan nje primjer države koja se u tako kratko vrijeme transformirala od ratom porušene države u danas razvijenu punopravnu članicu EU, monetarne unije i Schengenskog prostora. Uz to pregovaramo skori ulazak u klub najrazvijenijih država svijeta – OECD. Bez obzira što svi želimo više i bolje, to je zapravo izvanredan rezultat. A napredak u samo deset godina našega članstva u EU je vidljiv u mnogim područjima – od izgradnje Pelješkog mosta i druge infrastrukture do ulaganja u dječje vrtiće. I ovi izbori prilika su da hrvatski građani izaberu kandidate koji će se zalagati za interese Hrvatske u Europskoj uniji, a ti interesi, moram vas podsjetiti, nisu u suprotnosti. Ono što mislim da se nedovoljno naglašava kada se govori o europskim vrijednostima jest vrijednost pluralizma, što je sada u ovim geopolitičkim globalnim okolnostima izuzetno važno i što se pokušava na različite načine napasti i osujetiti izvan EU, ali i od nekih snaga unutar nje. Kandidatura Andreja Plenkovića je podsjetnik koliko su europski izbori zapravo važni za našu svakodnevicu.