Sumnjivi popis stanovništva: ‘Nepoznate narodnosti‘ je oko 27.000 građana, 190.000 ih se izjasnilo kao ‘ostali kršćani‘

Službena objava podataka Državnog zavoda za statistiku (DZS), prvenstveno onih koji se odnose na narodnost i vjeru stanovnika Hrvatske, dovela je do sumnje u valjanost pojedinih rezultata na razini općina i gradova, ali i ukupnih rezultata Popisa stanovništva objavljenih u četvrtak.

Niz znanstvenika iz struke s kojima smo razgovarali potvrđuju kako u rezultatima ima nejasnoća koje bi iz DZS-a morali obrazložiti, poput famoznog skoka broja građana koji su se izjasnili kao "ostali kršćani". S 12.900 koliko ih je bilo 2011. ta je kategorija narasla na gotovo 190 tisuća. S druge strane, rezultati u kategoriji "stanovništvo prema narodnosti" sadrže niz primjera općina s tradicionalno visokim udjelom Hrvata, a u kojima se prema službenim podacima između desetak i 20 posto ispitanika izjasnilo - "narodnost nepoznata".

Bez obrazloženja

Prema službenim podacima, nepoznatu narodnost imaju 26.862 stanovnika Hrvatske, no sumnju u točnost podataka bude primjeri općina kao što su Slivno, Zmijavci, Promina, Runovići, Kaštelir-Labinci, Desinić, Čaglin i niz drugih. Primjerice, u općini Slivno u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, s nešto više od 2000 stanovnika, 73,80 posto njih se izjasnilo kao Hrvati, no 14,66 posto (300 osoba) svedeno je pod "narodnost nepoznata". U dijelu općina koje smo kontaktirali kažu da su im podaci nejasni te najavljuju provjeru.

Unatoč postojanju rubrike "regionalnost", u istarskim Kaštelir-Labincima ispalo je da 19 posto stanovnika ima nepoznatu narodnost.

- Kako je do toga došlo, enigma, doista ne znamo. Je li riječ o popisivačima ili nečemu drugom, vjerujem da ćemo uskoro doznati - rekao nam je Giuliano Vojnović, pročelnik Jedinstvenog upravnog odbora te općine.

Što se dogodilo s Popisom stanovništva?

Znanstvenici upozoravaju da je Popis izrazito važna stvar za zemlju jer o njemu ovise sva ostala istraživanja. Ako nemamo vjerodostojan popis, cijela daljnja statistika je upitna. Javnost je pritom zakinuta za odgovore, s obzirom na izostanak ustaljene prakse da se po ovako bitnim nalazima popisa organizira konferencija za novinare.

Jedna od nejasnoća je i objava dviju tablica s različitim podacima o vjerskoj strukturi stanovništva, a potom povlačenje jedne od njih sa službenih stranica, i to bez obrazloženja.

Isključena stručna javnost

Prema mišljenju Tea Matkovića, znanstvenika s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, Popis je još u fazi provedbe uveo više razlika u odnosu na prije provedene popise - od jesenskog termina i provedbe tijekom pandemije, preko digitalnog samopopisivanja, unosa kroz računalo, a ne papir, do dvokratnog produljenja roka prikupljanja zbog izazova u terenskoj provedbi.

- Iako inicijalna objava broja stanovnika po naseljima nije izazvala dvojbe i nepovjerenje u rezultate što se tiče samog broja stanovnika, ovaj val objava o narodnosti i vjeri doveo je do sumnji u valjanost rezultata na razini pojedinih općina i gradova, pa i cijelih kategorija rezultata - kaže Matković.

Prema njegovu mišljenju, u mjesecima koji su protekli od prikupljanja podataka i njihove objave trebali su se osigurati da se eventualne pogreške, koje su prirodan dio tog najzahtjevnijeg statističkog istraživanja, saniraju i korigiraju.

- Rezultati Popisa mogu i trebaju iznenaditi, ali veliko iznenađenje je dobar povod da se ti elementi dodatno provjere prije objave - smatra Matković.

Nažalost, dodaje, dokumentacija o načinu oblikovanja pojedinih kategorija u prikazu na temelju unosa iz upitnika, poput vjeroispovijesti i narodnosti, te o provedenim procesima osiguranja kvalitete nije objavljena uz podatke, odnosno javno dostupna, niti je stručna javnost bila uključena u definiranje tih procesa, osim eventualno Statističkog savjeta RH.

Greške u startu

Demograf Stjepan Šterc tvrdi da je uočio pogreške u samom startu.

- Kada imate Popis stanovništva, morate obaviti probni popis, no nije se išlo ustaljenim modelom. Drugo, kad se formira popisnica, netko je treba recenzirati, a to je struka. Treće, trebalo je formirati savjet za popis stanovništva koji ne čine zaposlenici DZS-a, nego stručnjaci iz područja. Prijašnjih puta to smo imali, a sada ne - tvrdi Šterc.

Prema njegovu mišljenju, cijela je struka izvan Zavoda bila isključena iz procesa Popisa stanovništva.

- Bez obzira na broj godina koji sam nakupio, nikada nisam osjetio ovakav raskorak između politike i struke - zaključuje Šterc kojemu nije jasna pozadina porasta broja građana u kategoriji "ostali kršćani".

Poznavatelji situacije u Zavodu upozoravaju na "unutarnje" probleme u instituciji, poput odlaska niza iskusnih stručnjaka.

- Novog stručnjaka morate obrazovati dvije, tri godine, a s druge strane pitanje je i kakvi su stručnjaci došli u Zavod, pa je pitanje kakvi su mu kapaciteti. Što se tiče povlačenja tablice, svaka promjena statističkih podataka mora biti objavljena u kalendaru uz obrazloženje zašto je povučena, je li došlo do pogreške i ispravka. Javnost to mora znati. Uostalom, tako je prema europskim standardima - upozoravaju znanstvenici.