ANALIZA TRAGEDIJE NA KORNATIMA

SUĐENJE SLAVICI 'Teorije o gorivu ili ostacima NATO bombe kao uzroku stradavanja vatrogasaca nisu ispitane'

Zadar, 170112.Nastavak sudjenja Drazenu Slavici u slucaju Kornatske tragedije. Svjedocilo je nekoliko vatrogasnih zapovjednika medju kojima i Drazen Glavina (vatrogasni zapovijednik u Makarskoj) i Dino Kozlevac (vatrogasni zapovijednik istarske zupanije).Na fotografiji: Drazen SlavicaFoto: Luka Gerlanc / CROPIX
 Luka Gerlanc / CROPIX

Prof. dr. Hrvoje Jasak, dio tima vještaka koji su izradili numeričku analizu požara na Kornatu, danas je u nastavku suđenja bivšem šibensko-kninskom zapovjedniku Draženu Slavici, kazao, kako je nemoguće utvrditi što se stvarno dogodilo u uvali Šipnate kobnog 30.kolovoza 2007. godine kada je u požaru stradalo dvanaest vatrogasaca.

- Numeričkim aparatima ne možemo odgovoriti što se u stvari dogodilo na mjestu požara, zbog čega ne mogu niti potvrditi niti opovrgnuti teoriju da je uzrok nesreći pojava nehomogene plinske smjese. To se odnosi i na toriju o eruptivnom požaru kao uzroku stradavanja - rekao je Jasak, koji je u numeričkoj analizi, odnosno proučavanju kretanja zraka u danim meteorološkim uvjetima, postavio geometrijski i fizikalni model požara na temelju laserskih snimki i geografskih karata.

Upitan od odvjetnika poginulih vatrogasaca Mara Mihočevića može li jednako kazati i za teoriju o gorivu ili ostacima NATO bombe kao uzroku stradavanja, Jasek je kazao kako te teorije nisu uopće ispitane.

- U sklopu matematičkog modela nisu uključene druge supstancije osim vegetacije, no za punu analizu potrebno je provesti više tisuća proračuna, što je nemoguće s obzirom na tehnologiju. Nakon prve serije proračuna odlučio sam sve zaustaviti, znajući da bi i kada bi potrošili znatne količine novca, ne bi došli do odgovora. Rezultat je stoga neodlučen jer mi numeričkim aparatima ne možemo odgovoriti što se stvarno dogodilo na mjestu tragedije - zaključio je. Kako je kazao, prema analizi modela, zapaljiva smjesa koja se navodi kao uzrok stradavanja vatrogasaca, nije nastala od vegetacije nego je donesena vjetrom.

- Jedan od uvjeta za stvaranje te nehomogene plinske smjese je velika razina u brzini strujanja vjetra na dnu i visini klanca. Razlika između ta dva vjetra bila je od 10 do 20 puta - kazao je dodavši kako su se u izradi analize koristili podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, te drugim parametrima.

Meteorologinja Branka Ivančan Picek kazala je kako su meteorološki podaci dobiveni iz mjernih postaja u Zadru, Šibeniku i Velim Sestricama. Uz te mjerne postaje radile su se prognoze i na temelju operativnog modela Aladin hr.

- Taj je dan bilo sparno i djelomično oblačno zbog utjecaja ciklone. Temperatura je bila iznad 26 stupnjeva i zrak je bio bogat vlagom - kazala je Ivančan Picek dodajući kako je vjetar bio jugoistočnog smjera, te je nosio dim od jugoistoka prema sjeverozapadu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 05:03