Bivši srpski vojnik Svetozar Šarac, kojega je na Koranskom mostu prije 35 godina ranio bivši karlovački specijalac Mihajlo Hrastov, tužio je Republiku Hrvatsku tražeći oko 25.000 eura izgubljene zarade od 1992. do 2018. godine. No, taj je spor nepravomoćno izgubio na Općinskom sudu u Karlovcu.
Podsjetimo, Šarac je bio dio skupine tzv. rezervista na koje je na današnji dan, 21. rujna 1991. godine pucao Hrastov. Ubio ih je 13, a dvojicu ranio – Šarac je jedan od ranjenih.
U međuvremenu mu je dosuđena odšteta od 243.000 kuna na Županijskom sudu u Splitu za ozljede, a nešto prije toga ustavnom tužbom ishodio je i 32.300 kuna naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku.
Općinski sud u Karlovcu sada je odbio njegov zahtjev za naknadu izgubljene zarade. U obrazloženju se poziva i na raniju pravomoćnu odluku splitskog suda, kojom je utvrđeno da je Republika Hrvatska odgovorna za štetu koju je Šarac pretrpio na Koranskom mostu, odnosno za ozljede prsnog koša i oka. Za zahtjev koji se odnosio na izgubljenu zaradu Šarac je bio upućen u drugu parnicu, koju je pokrenuo na karlovačkom sudu.
Primao invalidninu
Šarac je u tužbenom zahtjevu naveo da se godinama bavio poljoprivredom na imanju na području Slunja, sve do kobnog događaja 1991. godine. Uzgajao je povrće, hranio piliće i držao svinje te od toga ostvarivao dodatnu zaradu. Tvrdio je da zbog narušenog zdravlja nakon ranjavanja više nije mogao obavljati te poslove pa je od Republike Hrvatske zatražio da mu nadoknadi izgubljenu zaradu.
U Karlovcu crvenom bojom zaliven mural posvećen ratnom zločincu Hrastovu
Prema njegovu iskazu, imao je oko pet do šest rali zemlje na kojoj je uzgajao krumpir, grah, mrkvu i drugo povrće, držao je kokoši i svinje, a višak proizvoda prodavao. U poslovima mu je pomagala cijela obitelj, a tvrdio je da je od poljoprivrede ostvarivao oko 30 posto ukupnih prihoda.
Sud navodi kako nije sporno da je kobnog dana zadobio ozljede prsnog koša i lijevog oka. Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada proveo je vještačenje njegove preostale radne sposobnosti te je utvrđeno da je ona smanjena za 65 posto, odnosno da mu je preostala radna sposobnost od 35 posto.
Od 1992. godine u Republici Srbiji, gdje živi, Šarac prima invalidninu kao ratni vojni invalid. U postupku je utvrđivano koliko su ta primanja iznosila tijekom pojedinih razdoblja, a sud je zaključio da se prilikom izračuna eventualno izgubljene zarade moraju uzeti u obzir i prihodi koje je ostvarivao po toj osnovi.
Sud je također naveo da kod procjene izgubljene zarade treba voditi računa o Šarčevu osobnom udjelu u ostvarivanju prihoda od poljoprivrede. Kako je na gospodarstvu radila cijela obitelj, njegov udio procijenjen je na 30 posto, a uzeta je u obzir i njegova preostala radna sposobnost od 35 posto. Od tako izračunate moguće zarade trebalo je potom odbiti invalidska primanja koja je ostvarivao u Srbiji.
Zahtjev odbijen
Tijekom dugotrajnog postupka vještačilo se i kolike je prinose Šarac mogao ostvarivati od pojedinih poljoprivrednih kultura. Nalaze su izrađivali poljoprivredni i knjigovodstveni vještaci, pokušavajući rekonstruirati prihode koje bi mogao ostvariti da je nastavio obrađivati zemlju.
U konačnom izračunu sudskog vještaka uzete su cijene poljoprivrednih proizvoda iz 2017. godine. Procijenjeno je da bi godišnji prihod od poljoprivrede iznosio oko 3480 eura, odnosno oko 290 eura mjesečno. Kada se od toga odbiju procijenjeni troškovi proizvodnje od 30 posto te uzme u obzir Šarčev udio od 30 posto u ukupnom prihodu obitelji, njegov dio dobiti iznosio bi oko 87 eura mjesečno. Sud je taj nalaz prihvatio i zaključio da Šarac nije dokazao postojanje razlike između prihoda koje bi ostvarivao od poljoprivrede i primanja koja je ostvarivao kao invalid, odnosno štetu u visini koju je zahtijevao. Zato je njegov tužbeni zahtjev odbijen.
Most dobio ime po postrojbi čiji je pripadnik na njemu počinio ratni zločin
Zbog slučaja Koranskog mosta, podsjetimo, Mihajlo Hrastov pravomoćno je osuđen. Prvom optužnicom tadašnjeg Okružnog javnog tužiteljstva u Karlovcu u svibnju 1992. godine započeo je kazneni progon, a završio je tek u svibnju 2015. godine presudom Vrhovnog suda kojom je Hrastov osuđen na četiri godine zatvora zbog ratnog zločina.
Paradoks dugotrajnog slučaja Koranskog mosta jest i to što je Hrastov pravomoćni završetak vlastitog postupka čekao gotovo četvrt stoljeća.
Iz konačne osuđujuće presude Hrastovu izrodilo se tridesetak novih sudskih postupaka u kojima su obitelji ubijenih te ranjeni srpski vojnici, pripadnici snaga koje su napadale Karlovac, od Republike Hrvatske tražili odštetu u odvojenim postupcima. Ukupno im je isplaćeno oko 12 milijuna kuna.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....