LEX ŠKIBOLA

SUD EUROPSKE UNIJE PROGLASIO HRVATSKI ZAKON PROTIVAN PRAVU EU-a Ministar Marić: 'Imamo li plan B? Moramo prvo analizirati što unutra piše'

 
 Goran Mehkek / CROPIX

Sud EU-a donio je u četvrtak odluku prema kojoj je protivan pravu EU-a hrvatski zakon koji omogućava retroaktivno poništenje ugovora o kreditu sklopljenih sa stranim vjerovnicima koji nisu raspolagali odobrenjem za pružanje kreditnih usluga u zemlji ako se taj zakon ne primjenjuje i na hrvatske vjerovnike.

"Sud zaključuje da se pravu Unije protivi nacionalno zakonodavstvo na temelju kojeg su ugovori o kreditu i na njima utemeljeni pravni poslovi retroaktivno ništetni od dana svojeg sklapanja ako su sklopljeni s vjerovnikom koji ima poslovni nastan u drugoj državi članici koja nije država članica primatelja usluge i koji ne raspolaže svim propisanim odobrenjima koja izdaju nadležna tijela te države članice", kaže se u priopćenju Suda EU-a, čije je sjedište u Luxembourgu.

Sud je donio presudu o slučaju u kojem je hrvatska državljanka Anica Milivojević sklopila 2007. godine s Raiffeisenbankom, sa sjedištem u Austriji, ugovor o jednokratnom kreditu na iznos od 47.000 eura. Ugovor je sklopljen uz pomoć posrednice s boravištem u Hrvatskoj. Radi osiguranja otplate kredita Milivojević je dala založnu izjavu na temelju koje je u hrvatskim zemljišnim knjigama upisana hipoteka na njezinim nekretninama.

Anica Milivojević pokrenula je 2015. godine postupak protiv društva Raiffeisenbank radi utvrđenja ništetnosti ugovora o jednokratnom kreditu i drugih povezanih pravnih poslova.

U svojoj današnjoj presudi Sud se proglašava nadležnim za razmatranje usklađenosti Zakona od 14. srpnja 2017. sa slobodnim pružanjem usluga. Iako u tom pogledu Hrvatska tvrdi da se pravo Unije ne primjenjuje na predmetni ugovor jer je on sklopljen prije datuma pristupanja Hrvatske Uniji, taj se argument ne može prihvatiti jer ugovor nastavlja proizvoditi učinke i nakon tog datuma.

Usto, kao što to proizlazi iz Ugovora o pristupanju Hrvatske, odredbe izvornih Ugovora obvezujuće su za Hrvatsku od dana njezina pristupanja pa se stoga one primjenjuju na buduće učinke situacija nastalih prije tog pristupanja.

Sud u pogledu slobodnog pružanja usluga podsjeća da se tim načelom zahtijeva uklanjanje svake diskriminacije prema pružatelju usluga s poslovnim nastanom u drugoj državi članici na osnovi njegove državne pripadnosti kao i ukidanje svakog ograničenja kad je ono takve prirode da zabranjuje, otežava ili čini manje privlačnima djelatnosti pružatelja usluga koji ima poslovni nastan u drugoj državi članici.

"Utvrđujući da je u razdoblju od 1. srpnja 2013., odnosno od datuma pristupanja Hrvatske Uniji, do 30. rujna 2015. navedena ništetnost djelovala isključivo na ugovore o kreditu sklopljene s neovlaštenim vjerovnicima koji imaju sjedište izvan Hrvatske, Sud smatra da su u tom razdoblju hrvatskim pravom izravno diskriminirani vjerovnici s poslovnim nastanom izvan Hrvatske. Budući da je nakon tog datuma uređenje ništetnosti bilo jednako primjenjivo na sve neovlaštene vjerovnike, Zakonom od 14. srpnja 2017. ograničava se ostvarivanje slobodnog pružanja usluga", navodi se u priopćenju Suda.

U pogledu razdoblja u kojem je uređenje ništetnosti predmetnih ugovora o kreditu bilo jednako primjenjivo, od 1. srpnja 2013. do 30. rujna 2015., "Sud je smatrao da se njime ograničava slobodno pružanje usluga. Iako je Sud utvrdio da važni razlozi u općem interesu koji su istaknuti u ovom slučaju pripadaju razlozima koji su već priznati njegovom sudskom praksom, on je ipak zaključio da se tim uređenjem očito prekoračuje ono što je nužno za postizanje zadanih ciljeva".

Sud je ovom odlukom potvrdio mišljenje nezavisnog odvjetnika Evgenija Tancheva iz studenoga prošle godine. Nezavisni odvjetnici su posebnost Suda EU-a. Mišljenje nezavisnog odvjetnika ne obvezuje Sud, iako se u praksi konačna sudska odluka poklapa s tim mišljenjem. Nezavisni odvjetnik ne zastupa ničije interese, ni stranaka, ni javnosti, nego samo daje stručno mišljenje o relevantnim pravnim pitanjima.

Marić: 'Nakon analize presude Suda EU vidjet će se daljnji potezi'

Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u četvrtak da će se nakon analize presude Suda Europske unije vezane za tzv. lex Škibola vidjeti eventualni daljnji koraci.

"Analizirat će se ta presuda i temeljem toga će se vidjeti koji će biti eventualni daljnji koraci”, rekao je Marić novinarima ispred zgrade Vlade, upitan imaju li „plan B”.

Na napomenu kako ljudi očekuju konkretne poteze, ministar je ponovio da tek moraju vidjeti što i kako unutra piše. Dodao je kako misli da će uskoro objaviti na tu temu kratko priopćenje.

Novinarima je također odgovorio da nije pravnik pa ne zna pravne alate ni postoji li mogućnost za žalbu. Upitan treba li netko odgovarati zbog tog zakona jer je loše napisan, a izglasan je kako bi 'prošao' drugi zakon, ministar je rekao da cijeli taj kontekst priče nije tako lijep.

"Vi znate da cijelo vrijeme imamo problematiku švicarskog franka i blokiranih, puno je takvih stvari bilo i onda normalno kad nešto trebate rješavati na ovaj ili onaj način onda se postavljaju pitanja. Sjećate se za blokirane, proteklih tjedana pričamo o tome da li je trebalo uvesti socijalne kriterije, o tome smo razgovarali i razmišljali, a razlog jedini i glavni zašto se nije uveo zato što bi to zakočilo kompletnu provedbu”, rekao je Marić.

Nezavisni saborski zastupnik Marin Škibola pozvao je u četvrtak s konferencije za novinare Vladu da promptno reagira na presudu Suda EU prema kojoj je njegov Zakon o ništetnosti, koji je ugovore o kreditu s austrijskim RBA zadrugama proglasio ništetnim, protivan pravu Europske unije ako se ne primjenjuje i na hrvatske vjerovnike, što je ocijenio "sramotnom presudom". (H)

Zagreb, 300119. 
Markov trg.
Sabor.
Press konferencija najmladjeg saborskog zastupnika Marina Skibole.
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / CROPIX
Marin Škibola

Škibola: 'Sud EU je donio sramotnu odluku protiv hrvatskih oštećenika'

Nezavisni saborski zastupnik Marin Škibola pozvao je u četvrtak s konferencije za novinare Vladu da promptno reagira na presudu Suda EU prema kojoj je njegov Zakon o ništetnosti, koji je ugovore o kreditu s austrijskim RBA zadrugama proglasio ništetnim, protivan pravu Europske unije ako se ne primjenjuje i na hrvatske vjerovnike, što je ocijenio "sramotnom presudom".

"Riječ je o organiziranom pokušaju interesne skupine da sruši jedan hrvatski zakon koji dokazano pomaže hrvatskim građanima. Za sada je polučio izvanredne rezultate, zaustavio je preko 200 ovrha, poništio je čak 100-tinjak ugovora o kreditu s neovlaštenim vjerovnikom. Nama je jasno da zbog ovog zakona banke gube iznose u milijardama kuna, ali moja uloga nije štititi banke nego građane koji su izlihvareni, oštećeni i kojima je prijetila deložacija“, ustvrdio je Škibola.

Po njegovu mišljenju, organizirani pokušaj rušenja zakona dokazuje otkriće emisije 'Provjereno' koja je objavila da sutkinja Rodin koja je uputila taj zahtjev za prethodno pitanje Sudu EU, živi pod hipotekom iste te RBA zadruge koja je stranka u postupku.

„Od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine imamo samo 12 takvih zahtjeva za prethodno pitanje namijenjenih Sudu EU, a sutkinja je baš moj zakon koji pomaže ljudima odlučila poslati na Sud EU“, rekao je Škibola.

Sud je donio presudu o slučaju u kojem je hrvatska državljanka Anica Milivojević sklopila 2007. godine s RBA zadrugom, sa sjedištem u Austriji, ugovor o jednokratnom kreditu na iznos od 47.000 eura.

"Odvjetnik obitelji Milivojević nije poslao ni pismeno očitovanje na Sud EU niti se pojavio na raspravi i samim time oštećenici RBA zadruge našli su se u neugodnom položaju na sudu“, napomenuo je Škibola.

"Riječ je o sramotnoj presudi, jer se u njoj navodi kako zakon diskriminira neovlaštenog vjerovnika, no, ne razumijem kako možemo diskriminirati nekoga tko je neovlašten. On je subjekt koji nezakonito posluje na teritoriju EU i ne može se pozivati na slobodu kretanja usluga i kapitala. Zato pozivam Vladu da promptno reagira i zaštiti građane, a DORH i USKOK da preispitaju radi li se zaista o organiziranom rušenju zakona. Oštećenici u to osnovano sumnjaju pa su prijavili OLAF-u, Europskom uredu za borbu protiv prijevara svoje sumnje i OLAF je pokrenuo taj postupak, pa čekamo ishod“, kazao je Škibola.

Istaknuo je da se ne osjeća odgovornim za manjkav zakon jer je on politički predložio taj zakon koji je nakon toga prošao sva stručna i pravna tijela Vlade RH, raspravljen je na tri saborska odboru i na kraju usvojen u Saboru. (Hina)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. studeni 2024 07:09