Suci kreću u bijeli štrajk, očekuje se veliki odaziv: ‘Za krizu je kriva Vlada!‘

- To je još jedan dokaz da izvršna vlast ne želi razgovarati sa sudbenom vlašću. To je dokaz da u izvršnoj vlasti nema dobre volje za dijalogom, rekla nam je u četvrtak jedna do članica Udruge hrvatskih sudaca (UHS-a) s Općinskog građanskog suda u Zagrebu kad smo je upitali što suci toga suda misle o najavi Ministarstva pravosuđa i uprave da se prijedlog povećanja sudačkih plaća koji ni njihova strukovna udruga ni Opća sjednica Vrhovnog suda ne prihvaćaju, upućuje Saboru u hitnu proceduru.

Ukupno 1666 sudaca

Ista sugovornica rekla nam je da je preuranjeno govoriti o tome koliki će biti odaziv sudaca na bijeli štrajk, ili kao što ga suci službeno zovu "mjere upozorenja", i da će sve biti jasnije u ponedjeljak kad on počne.

- Ne vjerujem da će se odazvati baš svi suci, ali vjerujem da hoće većina sudaca - rekla nam je, dodajući da je od srijede poslijepodne kad je UHS najavio da se od ponedjeljka kreće u "bijeli štrajk" upozorenja do četvrtka u podne desetak sudaca zagrebačkog Općinskog građanskog i radnog suda zatražilo učlanjenje u sudačku udrugu.

Zbog nezadovoljstva njezinim radom, članstvo sudačke strukovne udruge u proteklim se godinama osipalo, ali se od srijede, kad je najavljen sudački bijeli štrajk, suci, pogotovo prvostupanjski, čini se, ponovno vraćaju u Udrugu.

U Hrvatskoj je, prema službenim statistikama, ukupno 1666 sudaca. Nisu svi oni članovi Udruge hrvatskih sudaca. Prema podacima koje nam je jučer dao tajnik sudačke udruge, općinski sudac iz Daruvara Damir Palatinuš, u ovom je trenutku 1118 sudaca u članstvu UHS-a.

Neželjena situacija

Dan nakon najave UHS-a da suci stupaju u bijeli štrajk, o njemu se priopćenjem oglasio i Vrhovni sud. U njemu se ističe da "Vrhovni sud smatra da je za nastalu neželjenu situaciju odgovorna ponajprije izvršna vlast svojom politikom nametanja sudbenoj vlasti brojnih važnih, a nepovoljnih uvjeta života i rada. Prilikom donošenja tih odluka u potpunosti je ignorirano mišljenje Vrhovnog suda RH", navodi se u priopćenju i kao primjeri ignoriranja navode mjere povećanja sudačke norme, česte izmjene zakona, način imenovanja vještaka i slično, na što je predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić već upozorio Sabor.

Vrhovni sud ističe da ni 30 godina od donošenja hrvatskog Ustava, u praksi još nije provedeno ustavno načelo trodiobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku jer su sudovi dovedeni u poluovisan odnos prema izvršnoj vlasti. Jedini korak u smjeru neovisnost sudbene vlasti, navodi Vrhovni sud, načinjen je u Zakonu o plaćama sudaca iz 1999., koji je predstavljao značajan korak u smjeru priznavanja sudačkog statusa.

Vrhovni sud apelira na suce da tijekom "bijelog štrajka" budu suzdržani i da ga provedu sa što manje štetnih posljedica za stranke.

A što o sudačkim zahtjevima i najavljenom bijelom štrajku misle oni koji zastupaju stranke pred sudovima? Zagrebački odvjetnik i bivši tužitelj Ante Nobilo, iza kojeg je više desetljeća iskustva zastupanja stanaka pred sudovima, rekao nam je da na zahtjeve sudaca za većom plaćom i boljim uvjetima rada gleda dvojako.

Veliki trud

- Postoje velike, rekao bih čak dramatične razlike u radu sudaca. U odnosu na one suce koji doista kvalitetno rade svoj posao, a ima ih dosta, mogu reći da su svaku plaću koju traže i zaslužili.

Ima sudaca koji ulažu zaista veliki trud u predmete koji su im dodijeljeni, kao što su primjerice predmeti gospodarskog kriminala, a ja znam koliko se truda mora uložiti u takav predmet, jer znam koliko truda moram uložiti ja kao odvjetnik koji zastupa u takvim slučajevima. Postoje, međutim, i suci koji ne zaslužuju ni onu plaću koju primaju jer rade malo, na rasprave dolaze nepripremljeni, u što sam se puno puta uvjerio kao odvjetnik, i neopravdano odugovlače postupke.

Ukratko, ja sam za to da se sucima povećaju plaće, ali da se istodobno s time poveća i njihova odgovornost, povise kriteriji za vrednovanje njihova rada i zaoštri kontrola njihova rada, kako količine, tako i kvalitete. Samo bi tako dobri i kvalitetni suci ostajali i napredovali u sustavu, a loše bi micali iz sustava. A kad ste, primjerice, zadnji put čuli da je netko maknut iz sustava jer ne radi ili radi loše? Miču ih tek nakon nekog golemog ekscesa, ali ne i zbog lošeg rada - rekao nam je Nobilo.