Stručnjaci predlažu: U slučaju otkaza država plaća kamate

Vodeći konzultanati, analitičari i agenti za nekretnine predložili su Vladi i ministarstvu graditeljstva novu ‘vatrogasnu’ mjeru za stanogradnju koja u prvom redu ide na ruku kupcima nekretnina kojima je strah od gubitka posla glavni argument zašto se ne žele opustiti u kupnju stana.

Predložena mjera podrazumjevala bi da bi Vlada i banke pomogle građanima u slučaju da ostanu bez posla te bi oni u periodu od šest, odnosno devet mjeseci otplaćivali kredit, odnosno kamatu umjesto njih.

- Strah od gubitka posla glavni je argument zašto se ljudi boje opustiti u kupnju stana, koji su sada puno povoljniji te su prema našim analizama pojeftinili u prosjeku za 22,3 posto. Ovom mjerom u slučaju da u periodu od dvije godine od trenutka kupnje stana izgube posao, država bi podmirila kamatu na stambeni kredit, a banka ili štedionica osigurala bi poček otplate glavnice stambenog kredita. Poček, odnosno subvencija države u slučaju privremenog nezaposlenja trajalo bi šest mjeseci, odnosno devet u slučaju da je riječ o samohranim roditeljima, roditeljima dvoje ili više djece ili nekoj drugoj socijalnoj kategoriji - ispričao je Dražen Nikolić, predsjednik uprave RBA Consultinga koji je ime u 11 konzultanskih tvrtki, agencija i banaka prezentirao ovaj model kojega predlažu Vladi. Nakon tih šest do devet mjeseci kupac bi redovito počeo vraćati svoj kredit, a subvencije bi obročno vraćao državi.

- Osnovne prednosti ovih mjera su što daje sigurnost građanima i pomaže im kada im to bude najpotrebnije, obuhvaća sve nove neprodane stanove bez obzira na cijenu i bez obzira da li se radi o tvrkama investitorima ili građevinskim tvrtkama, nema dodatnog zaduživanja građana i nema dodatnog upisa hipoteke te je ova mjera je izuzetno jeftina - rekla je Vedrana Likan direktorica konzultantske tvrtke Colliers International.

Naime, po najgorem mogućem scenariju, a to je da od 10.000 ljudi koji se u idućih godinu dana odluče za kupnju stana, njih sedam posto ostane bez posla to bi značilo da bi država trebala subvencionirati građane s 13,5 milijuna kuna, što je daleko manji iznos od onog kojega namjerava potrošiti za svoju mjeru koja je u saborskoj proceduri te za koju je rezervirano 100 milijuna kuna. Razlika je i u tome što bi se na ovaj način moglo pomoći 10.000 ljudi te bi se na ovaj način moglo prodati puno više stanova, a ne 1000 koliko Vlada procjenjuje da će se moći njihovom subvencijom od 200 eura s počekom od 20 godina. Uz to ova mjera ne isključuje druge mjere, nego je ona zapravo samo dodatna opcija za pomoć građanima i oživljavanje tržišta nekretnina i gospodarstva.

Primjer izračuna subvencija

1. U slučaju kupnje svih 10.000 stanova

- Ako 7%, odnosno 700 ljudi izgubi posao te da je prosječno vrijeme subvencije 7,5 mjeseci, trošak države iznosi 13,5 milijuna kuna

2. U slučaju kupnje 5.000 stanova

- Ako 7%, odnosno 350 ljudi izgubi posao te da je prosječno vrijeme subvencije 7,5 mjeseci, trošak države iznosi 7 milijuna kuna

3. U slučaju kupnje 3.000 stanova

- Ako 7%, odnosno 210 ljudi izgubi posao te da je prosječno vrijeme subvencije 7,5 posto, trošak države iznosi 4 milijuna kuna