Stručnjaci podijeljeni o potporama samo za cijepljene, izvor iz Vlade: ‘Imamo pravo na to‘

Tvrtka u poteškoćama zbog epidemije koja ima 100 radnika, od kojih je njih 60 posto cijepljeno, ubuduće će moći dobiti potporu za očuvanje radnih mjesta samo za 60 cijepljenih radnika, a za ostale neće moći dobiti do 4000 kuna subvencije.

Potpora će se moći dobiti, kako doznajemo, i za radnike koji su preboljeli covid-19. Hrvatski zavod za zapošljavanje, naime, i sada od poslodavaca koji zatraže potporu dobiva OIB-e radnika i sada će se ti podaci uparivati s podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kako bi se provjerilo je li osoba za koju se traži potpora preboljela covid-19 ili je cijepljena. Samo ako jest, poslodavac će moći dobiti potporu, saznajemo neslužbeno u Vladi.

Premijerova najava da će se ubuduće potpora za očuvanje radnih mjesta vezivati uz cijepljenje izazvala je burne polemike u javnosti.

Prihvatljiv instrument?

Kritike idu u smjeru da se takvo što ne može uvjetovati jer cijepljenje protiv covida-19 u Hrvatskoj, kao ni u EU, nije obvezno i da bi to bila diskriminacija radnika koji se ne cijepe, a da, osim toga, poslodavci nemaju instrumente da natjeraju radnike da se cijepe i ispune državni uvjet za dobivanje potpore.

Vladini su argumenti da se ne radi ni o kakvoj prisili, da nitko niti ne pomišlja na obvezno cijepljenje, a da se bilo koja potpora koju država daje može uvjetovati, pa tako i ova.

- Potpora nije temeljno ljudsko ni ustavno pravo i kao bilo koja druga potpora ima svoje uvjete. Primjerice, prema visini primanja, prema dobi, broju članova kućanstva, prema radnom statusu... To je općeprihvaćeni instrument koji sve vlade provode za ispunjenje zacrtanih ciljeva - pojašnjavaju u Vladi.

Kao primjer naš sugovornik iznosi mirovine, koje se mogu primati po točno određenim uvjetima, ili pak oslobođenje od plaćanja poreza, zatim i dopunsko osiguranje s kojim, kad ga platite, imate neke beneficije za razliku od onih koji ga ne plaćaju.

- Mnoge države o tome sada razmišljaju i dužnost je vlada da preispitaju je li fer da potpuno jednaka prava imaju oni koji solidarno sudjeluju u nacionalnoj borbi protiv pandemije time što su se cijepili i oni koji nisu spremni dati svoj doprinos toj borbi, a ipak očekuju društvenu solidarnost zajednice kojoj ne žele doprinijeti - kaže sugovornik te dodaje kako je dužnost Vlade da se prema poreznim obveznicima koji financiraju proračun, mjere, a onda i cjepivo ponaša odgovorno.

- Svatko odlučuje što mu je važnije - ne cijepiti se po cijenu gubitka potpore ili cijepiti se i zadržati potporu. Tu nema prisile, to je izbor - naglašavaju u Vladi.

Stručnjak za ustavno pravo prof. Branko Smerdel smatra kako se potpora za očuvanje radnih mjesta može uvjetovati cijepljenjem, ali da bi obvezu samog cijepljenja bilo teško uvesti jer to onda podrazumijeva prisilu, sankcije, odnosno država bi morala osigurati izvršenje.

- Kada se nešto propiše, nije nužno da se to mora svima dati. U Ustavu postoji odredba da se sloboda poduzetništva može ograničiti radi zaštite zdravlja ljudi. Potpore se mogu uvjetovati cijepljenjem i to je liberalna mjera jer nikoga ne prisiljava da se cijepi.

Na određenim poslovima ne može se raditi a da nisi cijepljen. Ja bih, primjerice, prosvjetnim i zdravstvenim radnicima propisao obvezu da se cijepe - kaže i dodaje da je rješenje po kojem se potpore vežu uz cijepljenje sasvim u skladu s tržišnim, liberalnim načelima - uzmi ili ostavi.

Država pere ruke

Stručnjak za radno pravo, profesor Pravnog fakulteta Viktor Gotovac, s druge strane smatra da poslodavci ne mogu prisiliti radnike na cijepljenje, ali država može, te da na ovaj način država pokušava na poslodavce prebaciti odgovornost.

- Koji instrument poslodavac ima da prisili radnika na cijepljenje? Nikakav. Ne može mu dati otkaz. Ako je riječ o subvenciji, poslodavac ne bi na to imao pravo, a s druge strane nema instrumente da ispuni uvjete za dobivanje subvencije. Država time prebacuje sa sebe odgovornost jer jedino ona može propisati obvezno cijepljenje, a poslodavci mogu samo stimulirati radnike da se cijepe dodatnim danima godišnjeg odmora ili slobodnim danim, što neki već čine - kaže.

Pojašnjava kako jedino država može donijeti zakon i učiniti neka cijepljenja obveznima, ali to je nepopularna mjera, pa od toga zaziru i onda to, smatra, prebacuju na nekoga tko nema nikakvo sredstvo prisile.

- Neki poslodavci, koji su već kažnjeni jer posluju s poteškoćama, sada bi trebali biti dodatno kažnjeni. To nije pravi put. Ako država misli da se nekoga treba obvezati na cijepljenje, neka to uredi zakonski, a druga je mogućnost da zakonski pruži mogućnost poslodavcima da sankcioniraju radnike koji nisu cijepljeni, kako bi se to moglo smatrati razlogom za otkaz, iako bi to moglo biti problematično pred Ustavom - kaže.

Udruga Glas poduzetnika već je najavila tužbu protiv države, a krovna Hrvatska udruga poslodavaca ni jučer se nije očitovala o kontroverznom premijerovu prijedlogu. Iz najveće sindikalne središnjice SSSH poručuju, pak, da "sve dok je cijepljenje dobrovoljno, sprečavanje pristupa necijepljenih radnika potporama za očuvanje radnih mjesta predstavlja ne samo cinično i perfidno prebacivanje odgovornosti nego i plodno tlo za diskriminaciju".