Ovo je moja prijateljica. U šestom mjesecu trudnoće. 25 tjedana sreće, uzbuđenja i iščekivanja prekinuo je uobičajeni utorak, redovit pregled kod ginekologa. Mirelina beba ima tumor. Jako velik tumor. U otpusnom pismu piše maligan. Posljednja četiri tjedna toliko je uznapredovao da su bebine šanse da preživi... nikakve. Ako kojim slučajem preživi, bit će s teškim prirođenim tjelesnim ili duševnim manama. Tumor je u glavi, pritišće mu mali mozak. Veći praktički od njega samoga - opisala je na Facebook profilu novinarka Ivana Paradžiković obiteljsku dramu svoje prijateljice Mirele Čavajde.
Odbijenice iz bolnica
Situacija je, naime, takva, da prema liječničkim prognozama dijete ili neće doživjeti porod ili će zbog teških oštećenja mozga živjeti vrlo kratko, kao osoba s najtežim invaliditetom.
Čavajda je nakon prvotnog šoka odlučila da želi skratiti agoniju i napraviti prekid trudnoće.
No, iako hrvatski zakon ne zabranjuju prekid trudnoće u ovakvim slučajevima, ni u jednoj od četiriju bolnica kojima se obratila nisu joj odobrili izvođenje zahvata. O svakom prekidu trudnoće nakon 22. tjedna, kažu nam ginekolozi, kod nas odluke donose bolnička etička povjerenstva.
- Prekid trudnoće do 22. tjedna smatra se pobačajem, jer dijete ne može preživjeti, a poslije toga govorimo o izazvanom porodu. Dakle, u konkretnom slučaju bila bi riječ o porodu, dijete je živo i može preživjeti taj porod. I što onda? To je uistinu ozbiljan etički problem - kaže Slavko Orešković, predstojnik Klinike za ženske bolesti i porode u zagrebačkoj Petrovoj ulici i dekan Medicinskog fakulteta. Napominje kako je situacija za roditelje nezavidna i da je to sigurno nešto najgore s čime se roditelj može suočiti, ali isto tako da se mora shvatiti da je riječ o živoj bebi.
Nakon odbijenica iz zagrebačkih bolnica, Mirela Čavajda, kako je kazala u razgovoru za portal Index, prekid trudnoće napravit će u Sloveniji, za što će kao strana državljanka platiti 5000 eura, a u Hrvatskoj je angažirala odvjetnicu koja će je zastupati u dokazivanju da su joj u Hrvatskoj povrijeđena prava te da joj je uskraćen zahvat koji zakon ne brani jer ne postoji zakonski propisana gornja granica trudnoće nakon koje se ne može izvesti medicinski indiciran prekid trudnoće.
- Poslala sam upit KBC-u Ljubljana na prijedlog više liječnika, prvo svoje ginekologinje, a potom i ginekologinje na Svetom Duhu i konačno u Petrovoj. Odgovor sam dobila isti dan. Bili su vrlo ljubazni i dogovorili smo prijem u bolnicu. Već nakon pet dana bila sam na pregledu kod njih. Komisija je zakazana 10. svibnja. Rekli su mi da ponesem stvari za bolnicu jer će odgovor, sukladno nalazima, gotovo sigurno biti potvrdan. U četvrtak bi trebao biti zahvat, a u petak bih trebala biti natrag, sa svojom obitelji - rekla je za Index.
Stručnjaci s kojima smo razgovarali potvrđuju nam da najvjerojatnije ni jedno etičko bolničko povjerenstvo u Hrvatskoj neće odobriti ovakav prijevremeni porod.
Najgori trenuci
- Ponavljam, mi bismo porodili ženu, dijete koje bismo porodili je živo. To bi bilo, da plastično usporedim, kao da osobu koja je, primjerice, u terminalnoj fazi bolesti, eutanaziramo - pojašnjava i govori da nije upoznat sa slučajevima da je u Hrvatskoj ikad izazvan takav porod nakon 22. tjedna trudnoće osim kada je ugrožen život majke: tada nije upitno koji je tjedan trudnoće u pitanju.
- U konkretnom slučaju ne možemo sa sigurnošću znati je li tumor maligan dok se ne napravi biopsija. S druge strane, ne znamo u kojem bi stanju bilo dijete da ga porodimo - govori Neven Tučkar, zamjenik ravnatelja KBC-a Sestara milosrdnica. Nadalje, izazove li se prijevremeni porod, riskira se da dijete bude lošije nego što bi bilo da je dulje u maternici.
- S više aspekata je to pogrešno. Što kada se rodi živo dijete, da mu ne pomognemo? Da se ne oživljava, da gledamo kako umire? Ili da stavimo u inkubator i čekamo. Što ako dijete bude moglo preživjeti - kaže Tučkar i govori kako je svjestan da je roditeljima jako teško i da su im ovo najgori trenuci u životu.
Udruga RODA o slučaju trudnice
Maknite se ispod kišobrana ideologije! - stav je Udruge RODA koja smatra da je nedopustivo da se ženama u ovakvim situacijama, s obzirom na tešku dijagnozu i okolnosti koje upućuju na to da dijete neće preživjeti, u Hrvatskoj ne omogućuje prijevremeni porod.
- Hrvatski zakon nema prepreku da se u ovom slučaju obavi inducirani porod, ali povjerenstvo odlučuje svakojako. Problem je u klimi oko ideoloških pitanja i pod time se svi skrivaju - kaže Daniela Drandić iz RODA. Upravo zato žene odlaze u Sloveniju, koja, kaže Drandić, općenito ima liberalnije zakone od Hrvatske. No, ističe problem nedostupnosti svim ženama kojima takav zahvat treba, kao i financijska sredstva.
Troškovi u Sloveniji
- Nije Slovenija iz svih krajeva Hrvatske jednako dostupna svim ženama, a nije lako ni dati pet tisuća eura - kaže Drandić. Stvar je u tome, objašnjava, da svako povjerenstvo samostalno donosi odluku, a odluke su svakojake.
- Klima je takva da se ovo smatra ideološkim pitanjem pa se članovi povjerenstava ne žele izlagati. No mora biti jasno da ovo nije ideološko nego medicinsko pitanje - napominje. Također, dodaje, nitko ne može tvrditi majci da i ona nije ugrožena. Naime, naš zakon predviđa da se, ako je majka ugrožena, prijevremeni porod može obaviti neovisno o tjednu trudnoće. No, u konkretnom slučaju ne postoji pisani trag je li majka ugrožena. Ako dijete nema izglede za preživljavanje, onda ni prijevremeni porod neće puno promijeniti, naprosto se dijete neće oživljavati, zaključuje Daniela Drandić.
Priziv savjesti
Regulativa oko prekida trudnoće i prijevremenih poroda regulirana je zakonom iz 1978. godine, a njime se bavio i Ustavni sud te brojne udruge. Pobačaj je inače dopušten do desetog tjedna trudnoće, ali ponekad je upitna i njegova dostupnost jer se velik broj ginekologa poziva na priziv savjesti.
Ministarstvo: Svaka žena u Hrvatskoj ima pravo na prekid trudnoće nakon 10 tjedana na temelju struke
O slučaju su se oglasili i iz Ministarstva zdravstva, a njihovo priopćenje niže prenosimo u cijelosti.
- Svakoj ženi u Hrvatskoj mora biti omogućen prekid trudnoće i nakon isteka deset tjedna ako za to postoje medicinski razlozi. Ministarstvo zdravstva je poduzelo sve aktivnosti kako bi se svakoj ženi u toj neizmjerno teškoj situaciji pružila adekvatna zdravstvena pomoć te ponovno skreće pozornost svim zdravstvenim ustanovama na obavezu pravovremenog i točnog informiranja pacijentica o njihovim pravima i mogućnostima koje mogu ostvariti u Hrvatskoj.
Naime, nakon isteka deset tjedana od dana začeća, prekid trudnoće može se izvršiti samo po odobrenju komisije uz pristanak, odnosno na zahtjev trudne žene, u slučajevima kad se na temelju medicinskih indikacija utvrdi da se na drugi način ne može spasiti život ili otkloniti narušenje zdravlja žene za vrijeme trudnoće, porođaja ili poslije porođaja, kad se na temelju medicinskih indikacija i saznanja medicinske znanosti može očekivati da će se dijete roditi s teškim prirođenim tjelesnim ili duševnim manama te kada je do začeća došlo u vezi s izvršenjem krivičnog djela silovanja, obljube nad nemoćnom osobom, obljube zloupotrebom položaja, obljube s djetetom ili rodoskvrnuća. Ministarstvo zdravstva je upravo u cilju osiguranja prava žene, za slučaj da prvostupanjska komisija odbije njen zahtjev, omogućilo osnivanje drugostupanjske komisije u KBC-u Zagreb.
Na temelju članka 36. stavka 2. Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece („Narodne novine“, br. 18/78, 31/86, 47/89 i 88/99; u daljnjem tekstu: Zakon) ministar zdravstva je dana 24. ožujka 2021. dodatno ovlastio Klinički bolnički centar Zagreb za osnivanje drugostupanjske komisije koja prema članku 13. i 24. Zakona odlučuje o prigovoru protiv prvostupanjske komisije zdravstvene ustanove o zahtjevu za prekid trudnoće. O donošenju predmetnog ovlaštenja obaviještene su sve zdravstvene ustanove.
Potrebno je iznova naglasiti da svaka žena ima pravo na prekid trudnoće ukoliko su se stekli navedeni medicinski uvjeti. Stoga, Ministarstvo zdravstva ponovno apelira na sve zdravstvene ustanove da pravovremeno i točno informiraju pacijentice o njihovim pravima i mogućnostima koje mogu ostvariti u Hrvatskoj, poručuju iz Ministarstva.
