STRUČNA JAVNOST PROTIV ZAKONA 'Država ne smije u školama nametati nikakvu ideologiju!'

Dobar dio odredbi iz prijedloga Nacrta Obiteljskog zakona naišle su jučer na žestoke kritike stručne javnosti, osobito odredba po kojoj “roditelji imaju pravo da se njihovoj djeci osigura odgoj i obrazovanje u skladu s njihovim vjerskim i filozofskim uvjerenjima”. Po mišljenju bivšeg ministra znanosti, filozofa Gvozdena Flege, takva je zakonska odredba potpuno suvišna.

- To je isprazna floskula i nisam siguran da je izvediva. Pitajmo se, je li moguće u školama organizirati nastavu za budiste? Prvo, država u europskim sustavima ima obavezu organizirati obrazovanje djece koje će im omogućiti orijentaciju prema svijetu i pristup tržištu rada. Stoga su u tome obrazovni sadržaji standardizirani. Drugo, veliki dio tog normativnog određenja u Hrvatskoj je ispunjen Vatikanskim ugovorima, odnosno uvođenjem vjeronauka u škole - kaže Flego.

Stav akademika Ranka Matasovića, profesora Filozofskog fakulteta u Zagrebu, jest da država ne smije nametati nikakvu ideologiju kroz obrazovni sustav, ovisno o tomu tko je na vlasti. S druge strane, ako jedna skupina ljudi u društvu misli da je nešto znanstveno dokazano, a druga skupina da je riječ o ideologiji, tko će biti sudac, pita Matasović, po kojemu ovakva odredba zakona nije provediva za svakog posebnog roditelja ili dijete.

- Jasno da nije, no kroz vijeća roditelja koji sudjeluju u radu škola ima prostora da se utječe na to što djeca uče. Moje je mišljenje da takve stvari ne trebaju biti prepuštene Ministarstvu obrazovanja, odnosno utjecaju stranke na vlasti. Doista ne bih volio da je sve prepušteno samovolji stanke koja je trenutno na vlasti – kaže akademik Matasović.

Pravo roditelja na vjerska ili filozofska uvjerenja spominje se i u izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju, također upućenim nedavno u Vladu. U izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju uvršteno je pravo roditelja da isključe svoju djecu iz izbornih sadržaja koji bi kršili njihova vjerska ili filozofska uvjerenja, a koji nisu utemeljeni na suvremenim znanstvenim ili obrazovnim standardima.

Intencija prijedloga prema kojem izvanbračne i bračne zajednice neće biti u potpunosti izjednačene te će izvanbračni parovi moći posvajati djecu samo ako postoje opravdani razlozi na strani djeteta, stručnjacima nije jasna.

- Zalažem se za mjere koje će što većem udjelu stanovništva omogućiti posvojenje djeteta. Iz pozicije djeteta, nema razloga da se radi razlika između potencijalnih posvajatelja koji su u braku i onih koji nisu. Ključno je da dijete dođe u stabilnu zajednicu, pri čemu nije relevantno je li ona bračna ili izvanbračna - kaže Jasna Ćurković Kelava, ravnateljica Dječjeg doma Zagreb, i ističe kako u registru djece spremne za posvojenje trenutno postoji njih 450 sa svim stečenim preduvjetima. J M. Lilek i K. Turčin