NISU SVI UVJERENI

Građani strahuju, a evo što o zbrinjavanju neopasnog otpada iz Gospića kažu stručnjaci

‘Obje cementare oporabe godišnje 70.000 tona takvog otpada, a u ovom slučaju radi se o 650 tona‘

Ilegalno odlagalište opasnog otpada u Gospiću

 Jure Miskovic/Cropix
‘Obje cementare oporabe godišnje 70.000 tona takvog otpada, a u ovom slučaju radi se o 650 tona‘

Odluka Vlade da se oko 650 tona neopasnog otpada s ilegalnog odlagališta u Gospiću hitno ukloni i energetski oporabi u cementarama Nexe i Holcim Hrvatska izazvala je masovne prosvjede i pobunu građana u Istri i Slavoniji. Fond za zaštitu zaštitu okolišta i energetsku učinkovitost je, doznajemo, natječaj za neopasni otpad u big bag vrećama poništio.

- Vlada je kroz interventnu mjeru rješila da to ide u cementare koje i inače takav otpad termički obrađuju - rekla nam je Lidija Tošić iz Fonda.

Na pitanje stručnjacima je li oporaba tog otpada u cementarama dozvoljena, uglavnom odgovaraju da se takav otpad i inače zbrinjava u tim istim cementarama.

- Riječ je o otpadu za koji obje cementare imaju dozvole za oporabu. Primjera radi, obje cementare oporabe godišnje 70.000 tona takvog otpada, a u ovom slučaju radi se o 650 tona. Ovi prosvjedi i napuhavanje problema nemaju veze sa stvarnošću - kaže Tomislav Lukić, predsjednik Međunarodne akademije održivog razvoja. I Danko Fundurulja, stručnjak za projektiranje i sanaciju odlagališta otpada, pojasnio je da se u velikim vrećama nalazi obrađeni otpad koji predstavlja ostatke od reciklaže, odnosno materijali koji se više ne mogu reciklirati.

- Taj neopasni otpad može se obraditi u energani na otpad ili upotrijebiti kao prekrivni sloj na odlagalištu komunalnog otpada koje ima dozvolu za gospodarenje tom vrstom otpada - rekao je Fundurulja te dodao da cementare inače takav otpad ili kupuju ili dobivaju, stoga ne vidi nikakvog razloga za paniku. Ali svjestan je da će ljude u to biti teško uvjeriti.

- Cementare imaju dozvolu za gospodarenje određenom vrstom otpada i koriste ga u tehnološkom procesu proizvodnje cementa posljednjih desetak godina, i to bez ikakvog problema. Zbrinjavanje neopasnog otpada iz Gospića u cementarama nema nikakve opasnosti za živi i neživi okoliš - dodaje Fundurulja.

image

Danko Fundurulja

Goran Mehkek/cropix/Cropix

U Raši je, inače, održan prosvjed na kojem se okupilo više stotina građana. Izrazili su tom prilikom žestoko protivljenje planu da se oko 300 tona otpada iz Gospića spali u cementari Holcim u Koromačnu. Građani strahuju za zdravlje i kvalitetu zraka, a organizatori su poručili da će, bude li potrebno, blokirati ceste da bi spriječili prolazak kamiona s otpadom. "Ne gušite Istru", "Ne prilazite Istri", "Vozite otpad van iz Hrvatske", "Čist zrak nije luksuz" i "Neću mafiju u moju butigu" neke su od poruka koje su prosvjednici nosili na transparentima.

Organizatori su poručili da se odluka ne tiče samo Koromačna.

"Ako mislite da se ovo vas ne tiče - varate se! Zrak koji udišemo, zemlja na kojoj živimo i budućnost naše djece tiču se svakog od nas. Danas se odlučuje o Koromačnu, a sutra je na redu bilo koje drugo mjesto u Istri ako sada prešutimo i pognemo glavu", poručila je građanska inicijativa.

Nisu dopustili obraćanje sa skupa.

Vlada je, podsjetimo, 10. rujna odlučila da Holcim Hrvatska iz Koromačna i Nexe iz Našica hitno preuzmu oko 650 tona otpada koji se nalazi u velikim vrećama na lokaciji bivšeg PPK Velebit u Gospiću.

Prema Vladi i Ministarstvu zaštite okoliša, riječ je o neopasnom otpadu, uglavnom plastici, gumama i ostacima mehaničke obrade otpada, a njegova neopasna svojstva potvrđena su kroz više analiza. Tvrtke posao moraju početi bez odgode, a otpad zbrinuti u roku od 45 dana.

image

Prosvjed gradjana Labinštine

Vanesa Pandzic/Cropix

Inače, afera s nezakonitim odlaganjem otpada otkrivena je nakon međunarodne istrage i uhićenja u veljači 2025. godine. Istražitelji sumnjaju na to da je u središtu poslovnog modela bila tvrtka Tipos Resurs, da je stvarno poslovanje vodio Josip Šincek, te da je Monika Šincek bila uključena u organizaciju poslovanja i vođenje dokumentacije. Otpad je u Hrvatsku stizao iz više država. Samo iz Italije, u Gospić je od svibnja 2022. do travnja 2024. dopremljeno 12.338 tona plastičnog otpada u 576 pošiljki, a iz Slovenije još 1480 tona. Otpad je stizao i iz Njemačke te iz hrvatskih tvrtki.

Vještačenja su pokazala da među odloženim materijalom nisu samo plastika i drugi neopasni otpad. Pronađeni su ostaci obrade električne i elektroničke opreme, medicinskog otpada, plastike te građevinski i mineralni materijali. Za dio otpada utvrđeno je opasno svojstvo ekotoksičnosti.

Nalaz sudskih vještaka Geotehničkog fakulteta pokazao je i ozbiljno onečišćenje tla. U pojedinim uzorcima pronađene su vrlo visoke koncentracije bakra, olova i antimona, a teški metali otkriveni su i u biljkama, kao i tzv. vječne kemikalije u podzemnim vodama kod odlagališta.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
22. rujan 2026 15:15