ZAGREB - Prošla je godina bila jedna od najsušnijih ulagačkih godina u novijoj hrvatskoj povijesti: kako pokazuju podaci središnje banke, stranci su lani uložili manje od 440 milijuna eura, što je najniži iznos još od daleke 1996.
Ukupna vrijednost stranih ulaganja u Hrvatskoj od 1993. do 2011. time se popela na oko 24,5 milijardi eura. Ako taj iznos dovedemo u odnos s brojem stanovnika, ispada da su stranci u Hrvatsku do kraja 2009. uložili 5419 eura po stanovniku.
Loša struktura ulaganja
Hrvatska po tome ne stoji loše na rang-listi zemalja istočne Europe - ispred nas su tek Estonija, Češka i Mađarska - no glavni problem ostaje nepovoljna struktura ulaganja.
U Hrvatskoj je, naime, premalo greenfield ulaganja, investicija koje bi potaknule proizvodnju i izvoz te otvorile nova radna mjesta.
Umjesto njih, dosad su dominirala ulaganja u postojeću imovinu, odnosno preuzimanja tvrtki, što je za posljedicu imalo njihovo restrukturiranje i otpuštanje viška zaposlenih.
- Da bi se promijenila struktura stranih ulaganja, potrebno je smanjiti troškove rada i povećati produktivnost, smanjiti administrativne barijere i učinkovitije poticati investicije - ocjenuje Zdeslav Šantić, makroekonomist SG Splitske banke, koji vjeruje da bismo u 2011. ipak mogli privući oko 800 milijuna eura.
Svoj prilog tome zacijelo će dati i predstojeće određivanje datuma pristupanja Hrvatske Europskoj Uniji. - Određivanje datuma sigurno će potaknuti strana ulaganja. Postoji puno ulagača koji su zainteresirani za Hrvatsku, ali nisu htjeli ulagati dok ne vide što će biti s članstvom u Uniji.
No, hrvatsko tržište jednostavno je premalo za veće investicije: tko god dođe, zapravo gleda širu regiju - ističe Damir Vucić, konzultant i donedavni izvršni direktor Američke trgovinske komore u Hrvatskoj (AmCham). Ipak, ulaznica za EU, sama po sebi, neće biti dovoljna da bi se privukao strani kapital.
Šuma papira
Osim pojačanih napora na smanjivanju troškova rada i podizanju produktivnosti, država će morati pojačati napore na otklanjanju administrativnih prepreka. Šuma papira koje je potrebno prikupiti ujedno je, poručuje Vucić, i jedna od glavnih zamjerki ino-ulagača.
Druga njihova velika primjedba odnosi se na brojne namete, posebno parafiskalne, ali i na zakone koji su često kontradiktorni i od kojih mnogi datiraju još iz vremena bivše države.
Konačno, u Hrvatskoj je, primjećuje bivši čelnik AmChama, premalo gotovih projekata, koji imaju riješene imovinsko-pravne odnose i infrastrukturu te u koje kapital samo treba doći i krenuti u realizaciju.
Vlada na tom planu radi i to je, kaže Vucić, za pohvalu, no nedovoljno je za pretvaranje Hrvatske u investicijsku Meku.
Ne trebamo se stoga čuditi poražavajućem rezultatu iz prošle godine: s obzirom na krizu i uvjete kakve nudimo, pravo je čudo da on nije bio još i gori.
Stoga su premijerka Jadranka Kosor i Vlada prošlog tjedna podržali prijedloge potpredsjednika za investicije Domagoja Miloševića, kojima će se pridonijeti uklanjanju administrativnih barijera za ulaganja. Riječ je o sedam mjera iz Akcijskog plana za uklanjanje prepreka izravnim ulaganjima.
Uklanjanje barijera
Za izvršenje ovih mjera zaduženo je šest ministarstava, a rok je 15. lipnja. Prva prepreka koju treba ukloniti tiče se izdavanja odobrenja za gradnju vjetroelektrana. Vlada će predložiti izmjene propisa za opskrbu električnom energijom. Smanjenje visine i obračuna vodnog doprinosa, prema mišljenju Vlade, rasteretit će ulagače, pa će vodni doprinosi biti višestruko niži. U Vladi smatraju da je postupak prenamjene šumskog zemljišta za potrebe investicijskih projekata predug. Zbog toga predlažu da se taj postupak značajno ubrza. Budući da se kod nas vodi velik broj sporova između jedinica lokalne samouprave i države oko vlasništva nad nekretninama, rezultat je nemogućnost realizacije investicija na tim lokacijama. Stoga Milošević predlaže da se omogući izdavanje dozvola za građenje na spornom zemljištu uz pisanu suglasnost strana koje vode spor. Vlada je odlučila riješiti i problem gradnje infrastrukture za potrebe investicija.
Blokirani projekti
Ako je investitor voljan financirati gradnju infrastrukture, zakoni mu to otežavaju ili onemogućuju. Taj će problem biti riješen ako se omogući da ulagač sam sagradi i “pokloni” državi ili lokalnoj samoupravi infrastrukturu. Dugotrajni postupci koji se vode na Upravnom sudu sedma su prepreka. Velik broj sporova vezan je uz nekretninska ulaganja, a zbog dugotrajnog sporenja blokirano je na stotine projekata.
Vlada želi da Upravni sud prioritetno rješava sporove vezane uz ulagačke projekte.
U fokusu nekretnine i turizam
U fokusu stranih ulagača u predstojećem će se razdoblju, koje će obilježiti odbrojavanje do ulaska Hrvatske u EU, naći nekretnine i turizam, tvrde stručnjaci. Zamjetan interes ulagači pokazuju i za ulaganjima u energetski sektor. Ipak, u svim tim slučajevima mahom se radi o namjeri preuzimanja postojećih tvrtki, čije je poslovanje recesija prilično načela, a puno manje o greenfield ulaganjima. Za njih ćemo, po svemu sudeći, morati čekati bolja vremena.