Štrajk pravosudnih službenika i namještenika danas ulazi u sedmi tjedan. Prema odluci Vlade, od danas će se onima koji štrajkaju plaća i dodaci na plaću umanjiti, a obavezni doprinosi bit će im uplaćivani.
Prema neslužbenim najavama, početkom ovog tjedna sindikalni povjerenici i koordinatori Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika trebali bi donijeti odluku o tome kako dalje u štrajku. Kako je prošli tjedan najavila predsjednica tog sindikata Iva Šušković, moguća je odluka o prestanku rada na hitnim slučajevima, što bi unijelo dodatne probleme u rad sudova.
Prema njenim riječima, odluka Vlade da se onima koji štrajkaju više ne isplaćuju plaće dodatno je razljutila zaposlene te su oni odlučni prekinuti rad i na hitnim slučajevima. No, i u tom slučaju ostaje još jedna razina predmeta na kojima rad neće biti obustavljen, a to su oni nužni. Doduše, u ovom trenutku, barem javno, nitko ne zna definirati koji slučajevi u pravosuđu spadaju u hitne, a koji u nužne.
Što su nužni poslovi?
Prema Zakonu o radu, na prijedlog poslodavca, što je u ovom slučaju Ministarstvo pravosuđa, poslodavac i sindikat sporazumno izrađuju pravila o nužnim poslovima koji se ne smiju prekidati u vrijeme štrajka. Ako se sindikat i poslodavac ne mogu dogovoriti, formira se abitražno tijelo. Ako pak poslodavac nije predložio nužne poslove do dana okončanja mirenja, nužni poslovi ne mogu se utvrditi do okončanja štrajka. Prema tvrdnjama predstavnika sindikata, nužni slučajevi su oni koji ugrožavaju život, zdravlje i sigurnost.
Rad sudova u novim okolnostima i mogući prekid rada službenika na hitnim slučajevima sigurno će biti i jedna od tema današnjeg sastanka predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića s predsjednicima županijskih i visokih sudova. Uloga predsjednika Vrhovnog suda je da osigura funkcioniranje sudbene vlasti, što je u ovom trenutku izuzetno otežano, a nakon nove odluke Vlade bit će još teže. Tako da bi Dobronićev sastanak s predsjednicima sudova trebao poslužiti za dogovor o novoj organizaciji rada sudova odnosno o tome koji predmeti nikako ne smiju biti zaustavljeni.
Dobronić se prošlog tjedna sastao i s predsjednikom Zoranom Milanovićem, što sigurno nije dobro primljeno u Banskim dvorima. U priopćenju nakon sastanka navedeno je da je predsjednik Vrhovnog suda istaknuo da je dovedeno u pitanje uredno funkcioniranje sudbene vlasti i ostvarivanje ustavnih prava i sloboda građana. S druge strane, predsjednik Milanović pozvao je Vladu da žurno osigura sve potrebne materijalne, tehničke i organizacijske uvjete za normalno funkcioniranje pravosudnog sustava.
Dobronićevo pismo
Pozicija koju je u aktualnoj situaciji zauzeo predsjednik Vrhovnog suda premijeru nikako nije dobro sjela, a posebno nakon pisma koje mu je Dobronić nedavno poslao i u kojem premijera upozorava da je štrajk već ozbiljno narušio uredno funkcioniranje sudbene vlasti te ga je pozvao da organizira sastanak sa službenicima na kojem bi i osobno sudjelovao.
Ubrzo nakon toga u javnost su procurile informacije da Dobronić radi izvještaj o stanju pravne države i štrajku sudskih službenika koji bi mogao biti temelj Udruzi hrvatskih sudaca za tužbu protiv Vlade pred europskim institucijama. Tužba bi, navodno, mogla biti podnesena tijekom srpnja.