STRAH ZBOG MOGUĆEG SLOMA SCHENGENA 'U Hrvatskoj bi cijene transporta odmah skočile za 30 posto, sve bi se prelilo na potrošače...'

Krah Schengena i ponovno uvođenje graničnih kontrola diljem Europe proizveli bi velik rast troškova za gospodarstvo EU, a šteta bi se mjerila u stotinama milijardi eura. Krajnji rezultat bilo bi dramatično usporavanje ionako anemičnog rasta, rast cijena robe i daljnja erozija blagostanja u EU.

Upozorenje je to stručnjaka Zaklade Bertelsmann. Njihovo istraživanje o posljedicama mogućeg kraha Schengena dolazi u vrijeme kada sve više članica “Schengelanda” ponovno uvodi granične kontrole kako bi spriječile masovan priljev izbjeglica.

Računice s kojima izlaze stručnjaci Zaklade Bertelsmann pokazuju da bi krah Schengena EU koštao 470 milijardi eura u deset godina, od 2016. do 2025. godine. To je, međutim, šteta u optimističnom scenariju, onom koji podrazumijeva rast uvoznih cijena za samo jedan posto. U pesimističnoj verziji, u kojoj uvozne cijene rastu za tri posto, šteta za gospodarstvo EU mogla bi doseći i 1,4 bilijuna eura. Samo za Njemačku šteta bi se u tom razdoblju kretala u rasponu od 77 pa do čak 235 milijardi eura, u slučaju Francuske u rasponu od 80,5 pa do 244 milijarde eura, dok bi talijansko gospodarstvo pretrpjelo štetu od oko 49 milijardi eura pa do gotovo 149 milijardi, pokazuje istraživanje.

Pad gospodarskog rasta

Glavni okidač rasta cijena, a potom i ukupne gospodarske štete bili bi zastoji koji bi nastali na europskim granicama, a koji bi se izravno odrazili i na prijevoz robe. Ti zastoji znače i više troškove rada. Uz to, kolaps Schengena u praksi bi onemogućio jednostavnu i brzu isporuku robe, što znači da bi tvrtke ponovno, kao nekad, počele gomilati zalihe robe. Sve to u praksi bi dovelo do rasta cijena robe, kao i do pada potražnje za njom. Europske bi kompanije tako postale manje konkurentne na svjetskom tržištu, a posljedica bi bio pad izvoza, a s vremenom i investicija.

- Rezultat toga bio bi manji gospodarski rast. U konačnici, račun bi platili ‘obični’ ljudi - ističu u Zakladi Bertelsman.

No, štetu bi osjetila i gospodarstva koja nisu dio Schengena. Razlog je jednostavan: u globaliziranom svijetu usporavanje gospodarskog rasta u jednoj regiji i rast cijena u njoj osjeća se i drugdje u svijetu. Tako bi krah Schengena pogodio i Veliku Britaniju, kao i SAD i Kinu.

Analiza nije obuhvatila Hrvatsku, koja još i nije dio Schengena. K tome, nitko od naših sugovornika nije želio izlaziti s procjenom štete koju bi pad Schengena imao za hrvatsko gospodarstvo. Ipak, svi se slažu da ta šteta ne bi bila mala te bi se u konačnici mjerila u milijardama kuna.

- Rušenje Schengena vjerojatno bi se odrazio na prihode od turizma, dok bi, s druge strane, pala vrijednost imovine. Za Hrvatsku je i inače važna ta geografska renta, koja povećava vrijednost naše imovine, a zbog koje je Schengen za nas vrlo važan - ističe Željko Lovrinčević iz Ekonomskog instituta.

To u konačnici znači da bi se, zbog kraha Schengena, postupno vjerojatno smanjila i vrijednost ovdašnjih nekretnina, ali i cesta, luka... Posljedica toga bila bi još veća potreba za zaduživanjem.

Troškovi prijevoza

No, posljedice kolapsa Schengena i hrvatski bi građani osjetili na cijenama robe. Naime, ponovno uvođenje graničnih kontrola poskupilo bi, upozorava Marijan Banelli, lobist za promet u Europskom parlamentu, troškove transporta barem za 30 posto. Rast troškova prijevoza prelio bi se i na maloprodajne cijene, a za same bi kompanije značio manje prihode i manju dobit.

I Damir Novotny, ekonomski analitičar, upozorava da bi propast Schengena otežao protok ljudi jer bi doveo do duljih čekanja na granicama.

- Schengen je znatno snizio troškove protoka i robe i ljudi. Ulazak Slovenije u Schengen, primjerice, doveo je do velikog rasta prometa robe od srednje Europe do luke u Kopru. Kod Hrvatske ta šteta ne bi bila tako velika, jer još nismo u Schengenu, ali nema sumnje da bismo je i mi osjetili - napominje Novotny. Dio analitičara, pak, smatra da bi veća šteta za Hrvatsku bila psihološka nego ekonomska. Schengen je jedan od nosivih stupova eurointegracija, pa bi njegovo rušenje, mišljenja je Mladen Staničić, profesor na Visokoj školi za međunarodne odnose, bio korak u pravcu urušavanja EU. Stoga bi Hrvatska, smatra on, trebala nastojati što prije pristupiti Schengenu.