VIJEĆE EUROPE

ŠTO VIJEĆE EUROPE MISLI O POTEZU HRVATSKE VLADE 'Hrvatska može uložiti izjavu, ali ona ne smije negirati učinak Konvencije'

Andrej Plenković
 Davor Pongracic / HANZA MEDIA

U interpretativnoj izjavi koju Hrvatska namjerava priopćiti uz ratifikaciju Istanbulske konvencije Hrvatska ističe da se ne smatra obveznom da uvede “rodnu ideologiju u hrvatski pravni i obrazovni sustav”.

Hrvatska ne razlaže u izjavi što podrazumijeva pod “rodnom ideologijom”, koju Konvencija nigdje ne spominje kao pojam. No, kako proizlazi iz tumačenja Vijeća Europe, Istanbulska konvencija ne može se ratificirati ako se država ogradi od pojma “rod” na način na koji ga Konvencija definira jer je “rod” jedan od ključnih pojmova Konvencije.

Poljski prigovor

Cijela Konvencija, objašnjava Ana Gomez Heredero, šefica Ureda za ugovore Vijeća Europe, temelji se na pretpostavci da se nasilje nad ženama ne može iskorijeniti bez ulaganja u rodnu ravnopravnost i da se samo stvarnom rodnom ravnopravnošću i promjenom u pristupu može istinski prevenirati takvo nasilje. Na pitanje može li se Konvencija ratificirati, a da se pritom izbjegnu određene definicije, odgovara: “Da, može”. Ali...

- Neki pojmovi, poput pojma ‘rod’, središnji su pojmovi koji su korišteni u cijeloj Istanbulskoj konvenciji. Konvencija poziva države da primijene rodnu perspektivu kad ispunjavaju obaveze i poduzimaju mjere za zaštitu i potporu žrtvama nasilja. No, precizan opseg poduzetih mjera ostaje u okvirima razumijevanja samih država - odgovorila je Ana Gomez Heredero.

U definiciji termina “rod” u Konvenciji stoji da se on temelji na dva roda, muškom i ženskom, te da nema namjeru zamijeniti izraze “muško” i “žensko”.

Problem izjava i rezervacija na međunarodne ugovore, kaže Ana Gomez Heredero, iznimno je složeno pitanje i njihovi su pravni učinci, kao i učinci prigovora koje druge države potpisnice ulože, “jedan od problema u međunarodnom pravu o kojima se najživlje raspravlja”.

Interpretativna izjava, nastavlja Ana Gomez Heredero, ima svrhu objasniti značenje određenih odredbi ili cijelog ugovora. No, smisao izjava nije isključiti ili modificirati pravne učinke samog ugovora. To je uloga rezervacija, koje su jasno definirane u Istanbulskoj konvenciji: ograđivanje od roda nije jedna od njih.

Poljska je zasad jedina država koja je ratificirala Istanbulsku konvenciju i uložila izjavu, kojom napominje da će Konvenciju provoditi u skladu s “vrijednostima i odredbama Ustava Republike Poljske”. Na tu je izjavu šest država uložilo prigovor.

- Šest država u prigovorima argumentira da poljska izjava nije u suštini interpretativna izjava, nego rezervacija kojom se želi modificirati pravni učinak ugovora. Načelno, ako država koja ulaže prigovor zaključi da je izjava zapravo rezervacija nekompatibilna s ciljem i svrhom ugovora, ta država može spriječiti da ugovor stupi na snagu između te države i one koja je uložila izjavu/rezervaciju.

No, u slučaju Istanbulske konvencije, države koje su uložile prigovore jasno su istaknule da prigovor ne sprečava stupanje na snagu Konvencije između njih i Poljske - objašnjava Ana Gomez Heredero.

Dogovor s vijećem

Kako bi izbjegao moguće prigovore drugih država koje su ratificirale Konvenciju, premijer Plenković je ranije isticao da se izjava priprema u dogovoru s pravnim stručnjacima Vijeća Europe.

Glasnogovornik Vijeća Europe nije želio to komentirati, samo je načelno odgovorio da se neslužbene konzultacije između Hrvatske i Vijeća Europe odvijaju stalno te da se Vijeće Europe veseli šestomjesečnom predsjedanju Hrvatske koje počinje u svibnju. Potvrdio je da države, uz ratifikaciju, mogu uložiti i izjave, ali ne s “uvjetima koji negiraju učinak Konvencije”. Istaknuo je da Konvencija “nije antireligijska niti namjerava ići protiv kršćanskih vrijednosti”.

- Ona, na primjer, ne obvezuje ljude da žive bez vjere niti ih sprečava da žive ‘tradicionalni’ život, sve dok u tom životu nema nasilja. Konvencija prihvaća da je spol biološka datost koja nas definira kao muškarce i žene. Rod se odnosi na očekivane uloge za žene i muškarce i upućuje kako su te uloge prečesto definirane zastarjelim stereotipima koji mogu nasilje nad ženama, zastrašivanje i strah učiniti ‘prihvatljivim’ - dodaje Ana Gomez Heredero.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 11:06