Njemačka, koja ima trostruko bolje pokazatelje vezane uz epidemiju koronavirusa od Hrvatske, te Francuska, u kojoj je situacija, pak, znatno teža, uvode lockdown - ne onakav tvrdi, potpuni, kakav je većina država EU uvela tijekom proljeća, nego njegovu mekšu varijantu.
Ukratko, ne zatvaraju škole ni tvornice, ostavljaju u pogonu javni prijevoz, a maksimalno ograničavaju mogućnosti turističkih putovanja te uslužne djelatnosti, prije svega rad ugostiteljskih objekata. Takvu odluku objašnjavaju činjenicom da smo posljednjih mjeseci puno naučili o virusu pa možemo donositi pametnije odluke. Što smo to sve naučili i čeka li i nas novi lockdown?
Čeka li i Hrvatsku blaža varijanta lockdowna?
- Iako pokušavamo izbjeći takav scenarij kako bismo očuvali gospodarstvo i radna mjesta, ta mogućnost postoji. Epidemiolozi su joj puno skloniji: epidemiolog Branko Kolarić smatra da uskoro nećemo imati drugu opciju jer ne stižemo obraditi dovoljno slučajeva i njihove kontakte, prisutna je lokalna transmisija virusa, a sve to može dovesti do sloma bolničkog sustava i velike smrtnosti.
Koje su se mjere dosad pokazale najučinkovitijima?
- Ograničavanje i zabrana javnih i privatnih okupljanja, koja su, prema svim pokazateljima, glavna žarišta širenja zaraze. To će i u Hrvatskoj biti sljedeća stroža mjera ako trenutačne ne urode plodom - na javnim skupovima najviše 30 ljudi, a na obiteljskim okupljanjima 10.
Zašto se u Francuskoj zatvaraju kafići i restorani, a ne i javni prijevoz, u kojem su ljudi nerijetko "jedni na drugima"?
- Razlog nije u tome gdje se od ta dva mjesta češće širila bolest, stvar je u tome da je javni prijevoz nužan za odlazak na posao i u škole, zbog čega se ne ukida u ovom drugom valu upravo zbog čuvanja gospodarstva i što je moguće normalnijeg načina života.
Francuska je odlučila da neće zabraniti posjete domovima za starije, iako je riječ o najvulnerabilnijoj skupini. Zašto?
- Epidemiolog Kolarić objašnjava da je iznimno važno za starije osobe da im se ostavi mogućnost da s vremena na vrijeme vide svoje najmilije te kako je korist od toga - uz rigorozno pridržavanje mjera - ogromna.
Njemačka i Francuska obeštetit će ugostitelje i tako spriječiti njihovu propast; može li to Hrvatska?
- Hrvatska je već imala model od 4000 tisuće kuna po zaposleniku u vrijeme lockdowna. No, pitanje je bismo li sada imali novca za adekvatne mjere kada bi se zatvorili svi ugostiteljski objekti - zbog toga Vlada tome nije sklona.
Kakva je logika da studenti idu na online nastavu, dok će srednjoškolci biti u školi?
- Studenti ostvaruju najviše opasnih socijalnih kontakata. Budu li brojke i dalje rasle, srednjoškolci su sljedeći na redu.
Zašto se lockdown uglavnom izriče na dva do četiri tjedna?
- To je razdoblje inkubacije bolesti. Epidemiolog Kolarić objašnjava da je optimalno četiri tjedna, jer tjedan dana traje dok se uvedu mjere, zatim dva tjedna provedbe, a u posljednjem se već mogu vidjeti rezultati.
Zašto policijski sat, u zemljama koje su ga uvele, nije dao rezultat?
- Policijski sat je, pokazuje praksa, prerepresivna mjera kojoj ljudi prkose, ne pridržavaju je se i zato ne daje rezultate. U Hrvatskoj nije postojao niti za vrijeme proljetnog zatvaranja.
Zašto smanjenje radnog vremena ugostiteljskih objekata i zabrana točenja alkohola te njegova prodaja nisu dale rezultate u zemljama koje su ga uvele?
- Zato što je unatoč tome teško izbjeći bliske kontakte, ključ je distanca.
Koji je sljedeći paket mjera koje očekuju Hrvatsku?
- Nove mjere stupile su na snagu u ponedjeljak, stoga ako ne bude poboljšanja, prvo se ide na daljnje smanjenje broja ljudi na okupljanjima i skraćenje radnog vremena ugostiteljskih objekata. Lockdown je posljeadnja opcija.
Zašto smo proljetos uveli lockdown na niskom broju zaraženih, a sada, kada se dnevni rast približava tri tisuće, ne?
- Zato što je virus bio nov, nepoznat i nije se znalo koliki su mu razmjeri, kako se širi. S novim saznanjima stigli su i novi paketi mjera.
Hoće li se uvesti kazne za nenošenje maski u trgovinama, trgovačkim centrima i javnom prijevozu?
- Neće, barem ne još. Vlada na sve načine pokušava izbjeći restriktivne mjere i kažnjavanje jer se nadaju da će se građani radi sebe i svojih bližnjih pridržavati mjera.
Zašto nije ograničen broj ljudi na misama?
- To je isključivo politička odluka, i nema baš nikakva uporišta u epidemiologiji. Trenutačno u Hrvatskoj nema konkretnog broja osoba dozvoljenih na bogoslužjima, nego su tek propisane uobičajene mjere - nošenje maske i distanca.
Treba li rad restorana i kafića ograničiti do 22 sata?
- To je jedna od opcija koja bi spadala u paket novih mjera - sada u Hrvatskoj mogu raditi do 24 sata. Manje je restriktivna od lockdowna i policijskog sata. I dalje bi ugostitelji mogli raditi, ali bi se spriječilo druženje do kasno u noć, kada ljudi postaju sve opušteniji.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....