TRI GODINE U TRI FAZE

ŠTO SE ZBIVA U GLAVAMA VOJNIKA KADA IH ŠALJU U RATNA ŽARIŠTA? Hrvatska, Izrael i SAD razvijaju stres-test za izbor najboljih ratnika

Uspješna provedba projekta trebala bi smanjiti visoke stope mentalnih poremećaja izazvanih stresom, kaže prof. Ćosić
 EPH

Što se zbiva u glavama vojnika - a radi se o elitnim postrojbama, najboljima od najboljih - kad ih NATO šalje u ratna žarišta? Kako se uopće može izračunati koliko su ljudi čvrsti? Kojim tehnikama ljudima u mirnodopskim uvjetima stimulirati najsurovije scene rata i biti siguran da će moći sve to preživjeti i ostati ne samo fizički nego i mentalno zdravi? Može li se izraditi pouzdana i ekonomična "mapa" njihove otpornosti ili ranjivosti, nešto poput znanstveno utemeljenog testa koji će služiti za selekciju izdržljivih od onih koji to nikako nisu?

Strogi filter

Na tim pitanjima udruženim snagama rade hrvatski, izraelski i američki znanstvenici u sklopu programa "Multidisciplinary Metrics for Soldier Resilience Prediction and Training" (Multidisciplinarne mjere za predviđanje otpornosti vojnika i obuku). Naziv je to projekta Hrvatske, Izraela i SAD-a, vrijednog 400.000 eura, izabranog od NATO-ova programa "Znanost za mir i sigurnost" kojemu je "crvena" vrpca prerezana 8. veljače u Jeruzalemu na prvom radnom sastanku u Hadassah Hebrew University Hospitalu.

Zahvaljujući entuzijazmu nekolicine hrvatskih znanstvenika koje predvodi prof. dr. sc. Krešimir Ćosić sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Hrvatska se može pohvaliti da s izraelskim i američkim znanstvenicima sudjeluje u izgrađivanju sustava otpornosti pojedinaca na stres u NATO-ovim vojnim operacijama!

Riječ je o ambicioznom projektu koji je lani prošao strogi filter NATO-ova Odbora za znanost, istraživanje i razvoj i u žestokoj međunarodnoj konkurenciji izbacio na površinu vodeće hrvatske znanstveno-istraživačke institucije: Fakultet elektrotehnike i računarstva, Institut "Ruđer Bošković", Medicinski fakultet, Hrvatski institut za istraživanje mozga, kao i Klinički bolnički centar Zagreb, udružene s izraelskim Hadassah Hebrew University Hospitalom i američkim Emory University School of Medicine.

"Uspješna provedba ovog istraživačkog projekta trebala bi unaprijediti procese selekcije i treninga vojnika za visokostresna zanimanja i time pridonijeti jačanju spremnosti NATO-ovih snaga za brze odgovore, kao i smanjivanju relativno visokih stopa mentalnih poremećaja izazvanih stresom i niza negativnih posljedica koje oni imaju za čitavo društvo", otkrit će nam nakon povratka iz Izraela profesor Krešimir Ćosić te pojasniti:

"Uvođenjem novih metoda koje su dovoljno pouzdane i ekonomične moguće je u znatnoj mjeri unaprijediti čitav sustav selekcije i izbora pojedinaca za neka specifična posebno važna, kritična i osjetljiva stresna zanimanja. Takav sustav u znatnoj mjeri može pozitivno utjecati na mentalno zdravlje, ali i na enormne društvene troškove prouzročene depresijom, PTSP-om itd. Znanstveno utemeljeni selekcijski procesi od posebnog su značaja za NATO-ove snage za brza djelovanja, ali i za mnoga druga zanimanja koja u opisu posla imaju visoke razine stresa. Uspijemo li uspostaviti program treninga mentalne spremnosti za specijalce, on može imati presudnu ulogu i za mnoga druga zanimanja, primjerice, pilote, kontrolore leta, liječnike, policajce."

Tri godine u tri faze

U svijetu u kojemu je sigurnost postala krhak pojam NATO veliku pažnju posvećuje istraživanju i razvoju i novim tehnologijama kako bi "nabildao" vlastite snage. U tom svjetlu hrvatski i izraelski istraživači nastojat će multidisciplinarnim istraživanjima dati što više i što ekonomičnije uvide glede prediktora otpornosti pojedinaca na visoke razine stresa.

Trogodišnji projekt provoditi će se kroz tri istraživačke faze.

"Svakako, ovaj projekt ima svoje rizike jer definitivno nećemo istraživati ono što se danas već zna, nego trebamo stvarati nova znanja i činjenice koje će se tek primjenjivati. Pa neće nas valjda netko plaćati da istražujemo ono što se već zna, a posebno ne NATO.

U prvoj fazi projekta razvijat će se primjenjivi multidisciplinarni matematički modeli za predviđanje rezilijantnosti pojedinaca u suradnji s Ministarstvom obrane i Zapovjedništvom specijalnih snaga GS OS RH te Israel Defense Forces kao krajnjim korisnicima (End-Users). U tom razdoblju provest će se niz pretpilot testiranja koja trebaju omogućiti ispitivanje svih raspoloživih tehnologija u našim laboratorijima; od multimodalne elicitacije i estimacije reakcija na stresne stimulacije, ekspresije specifičnih gena i proteina pri obavljanju stresnih zadaća, testiranja moždanih aktivnosti tijekom stresnih stimulacija na uređaju za funkcionalnu magnetsku rezonanciju itd. U narednim fazama projekta, radit će se na povećanju efikasnosti pripreme specijalaca kroz razvoj treninga mentalne spremnosti primjenom novih tehnologija kao što je virtual reality u skladu s našim paradigmama za računalno potpomognutu kognitivno-bihevioralnu terapiju.

Krešimir Ćosić, kojega je najprije mirnodopska opsjednutost raketama dovela do aktivnog angažmana u ratu i čina generala, a onda i trajne vezanosti za vojne teme, u novi će projekt zasigurno ugraditi i otkrića do kojih je došao sa svojim suradnicima iz Laboratorija za interaktivne simulacijske sustave na FER-u razvijajući ideje računalno potpomognute psihoterapije. Razvojem metoda koje izazivaju različita stresna emocionalna stanja primjenom multimodalnih stimulacija te omogućuju praćenje promjena koje intenzivni ratni stres izaziva u tijelu i mozgu Ćosić se bavio posljednjih desetak godina. Iskustvo rata, ali i teški gubici prijatelja bili su "trigger" da pokrene osnivanje laboratorija na FER-u za interaktivne simulacijske sustave, te inicira, zasad uzalud, i osnivanje NATO-ova Centra izvrsnosti za mentalno zdravlje u Hrvatskoj.

Ugledno sveučilište

Ovaj novi znanstveni projekt na kojem radi sa svojim suradnicima lako bi mogao nositi oznaku high-tech multidisciplinarnog projekta jer objedinjuje čitav niz različitih područja; od računarskih znanosti, umjetne inteligencije, strojnog učenja, analize velikih heterogenih multidisciplinarnih skupova podataka (big data), multimodalne elicitacije, estimacije i regulacije emocija, patofiziologije, psihologije, psihijatrije, molekularne biologije, genetike i računarske neuroznanosti. Stoga su u njega i uključeni znanstvenici različitih profila, a ključnu ulogu osim Ćosića za sada imaju i doc. dr. sc. Siniša Popović iz područja multimodalne elicitacije i estimacije emocija i izv. prof. dr. sc. Mile Šikić iz područja bioinformatike s FER-a, prof. dr. sc. Fran Borovečki iz područja ekspresije gena metodama sekvenciranja mRNA sa zagrebačkog Medicinskog fakulteta odnosno KBC Zagreb, te doc. dr. sc. Milan Radoš iz područja oslikavanja mozga primjenom fMRI metoda s Hrvatskog instituta za istraživanje mozga. Za Hrvatsku znanstvenu zajednicu ovakav projekt u suradnji sa znanstvenim institucijama najrazvijenijih država svijeta ima višestruku korist.

"U ovom slučaju to su naši partneri s Hadassah i Emory sveučilišta iz Izraela i SAD-a, a o njihovu utjecaju na svjetsku znanost svjedoči i njihova visoka rangiranost na znamenitoj šangajskoj listi, na kojoj Sveučilište Emory zauzima 33. mjesto jeruzalemsko 67. mjesto. Zagrebačkog Sveučilišta, nažalost, ovaj čas nema ni među 500 najboljih na svijetu. Dakle, svojim idejama uspjeli smo zainteresirati za suradnju najbolje znanstvene institucije na svijetu i pokazati kako vrhunska znanstvena istraživanja u vojnim područjima često mogu biti vrlo atraktivna. Činjenica da ovaj projekt financira NATO ne umanjuje opći karakter i važnost ovakvih istraživanja koja se odnose na predviđanje rezilijantnosti tj. otpornosti pojedinaca na stres kao generalni problem od šireg društvenog značaja u mnogim područjima života", procjenjuje profesor Ćosić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 12:48