UDAR NA POTROŠAČE

ŠTO SE KRIJE IZA RASTA CIJENE PROIZVODA KOJEG HRVATI GODIŠNJE POTROŠE ČAK 4500 TONA? U pola godine poskupio je 30 posto. A to je tek početak....

 
 Getty Images/iStockphoto

Nakon dugotrajne stagnacije i pada cijene maslaca u prvih šest mjeseci u EU, SAD-u i ostatku svijeta bilježe rekordne iznose, navodi u svojoj nedavnoj analizi američka medijska i istraživačka kuća Bloomberg. Njihovi analitičari ističu nekoliko elemenata koji su utjecali na rast cijene maslaca, poput smanjene proizvodnje mlijeka u zemljama EU, ali i oporavka tržišta nakon velikih poremećaja zbog ruskog embarga i ukidanja mliječnih kvota u EU.

Prema podacima Bloomberga, cijena maslaca u Zapadnoj Europi udvostručila se u posljednjih 12 mjeseci i dosegla 7.212 dolara za tonu, dok u Australiji i na Novom Zelandu, koji su najveći proizvođači maslaca, cijena iznosi 6.150 dolara za tonu. Još lani te su brojke bile daleko manje.

Krizu oko moguće nestašice maslaca FAO je najavljivao još u travnju kada je i Financial Times upozoravao na tržišne poremećaje koji su se dogodili u posljednjih par godina. Osobito kada je administracija EU odlučila ukinuti kvote za mlijeko koje su propisivale koliko svaka zemlja može proizvesti mlijeka, a samim tim i ostalih mliječnih proizvoda. Ta liberalizacija proizvodnje i trgovine mlijekom u dovela je do velike ponude mliječnih proizvoda, potom strmoglavog pada cijena mlijeka i ostalih proizvoda uslijed kojeg su proizvođači mlijeka u cijeloj EU polako odustajali od proizvodnje koja im nije isplativa.

- Zbog pada otkupa mlijeka u Hrvatskoj se kontinuirano povećava uvoz mlijeka za potrebe industrije, a samodostatnost domaće proizvodnje mlijeka u odnosu na potrošnju u prošloj godini je pala na svega 56 posto sa 76 posto koliko smo imali 2012. godinu prije ulaska u EU, kaže Branko Bobetić, direktor Croatiastočara.

Zatvaraju farme

Od 2012. godine kada je broj isporučitelja mlijeka bio 14.874 do lani broj se smanjio na 8545, sa tendencijom svakodnevnog pada i propasta mliječnih farmi kojih je na početku ovog tisućljeća bilo i više od 50.000. U prošloj godini otkup mlijeka bio je 489.646 tona, što je pet posto manje nego godinu ranije, dok je u odnosu na 2012. smanjen za čak 20 posto. Smanjen je i broj muznih krava i to sa 178.004 komada u 2012, na 151.274, dok je cijena mlijeka prošle godine iznosila 2,23 kune za kilogram. Prosječna cijena mlijeka u 2015. je bila 2,48 kune.

Tijekom 2016. uvezeno je 161.490 tona sirovog mlijeka, što je 14 posto više nego godinu ranije, a čak 281 posto nego u 2012. godini kada je uvoz bio tek 42.382 tone. Povećan je i izvoz sirovog mlijeka i to sa 2383 na 5534 tone, a mliječnih proizvoda za gotovo 7000 tona više.

Na probleme posljedica zatvaranja farmi na ruralni razvoj upozorava i Marijana Petir, zastupnica u Europskom parlamentu i članica Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj.

- Specijalno Izvješće Europskog revizorskog suda “Potpora EU-a mladim poljoprivrednicima trebala bi biti bolje usmjerena na poticanje učinkovite obnove generacije” pokazuje zabrinjavajuće podatke o situaciji u europskoj poljoprivredi. Hrvatska i EU u cjelini svjedoče snažnoj depopulaciji ruralnih područja te smanjenju broja poljoprivrednika. U posljednjemu desetljeću Europska unija izgubila je 3,8 milijuna farmi, što znači da se čak tisuću farmi zatvori svakoga dana, kaže Marijana Petir.

Kako će se ovi globalni poremećaji sa cijenom maslaca odraziti na hrvatsko tržište? Tržišno informacijski sustav u poljoprivredi, koji jedini prati cijene hrane u Hrvatskoj, bilježi povećanje cijena maslaca od 30 posto, dok je na razini zemalja EU indeks porasta cijene čak 208 posto. Branko Bobetić, direktor Croatiastočara, kaže kako je cijena maslaca koja se bilježi ovih dana u EU najveća u proteklih dvadesetak godina, a zamjetan je i porast cijena sireva za 30 do 50 posto.

- Posljedice su to smanjenog otkupa mlijeka za 1,5 posto u EU u prvih pet mjeseci ove godine, što je rezultiralo manjom proizvodnjom maslaca za 6,5 posto. Taj trend se nastavlja pa skandinavske zemlje, koje prednjače u europskoj mljekarskoj industriji, čak prognoziraju da bi do kraja godine u EU moglo doći do veće nestašice maslaca - rekao nam je Bobetić.

Prema podacima Croatiastočara, Hrvatska nije samodostatna u proizvodnji mlijeka (domaćeg je oko 60 posto), a ni maslaca. Godišnja potrošnja maslaca je oko 4500 tona, od čega je uvoz gotovo 2000 tona s tendencijom rasta. Domaća proizvodnja maslaca posljednjih godina bilježi stalni pad proizvodnje i sada je na oko 3200 tona (prije tri godine bila je oko 5000 tona). Za razliku od ostatka europskih zemalja gdje je godinama trend povećanja potrošnje, Hrvati mažu i miješaju u kolače oko 30 posto manje maslaca.

Kvaliteta košta

Rašeljka Maras, predsjednica CroMilka, udruge hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka, kaže da je teško predvidjeti kako će ove promjene trendova u svjetskim cijenama maslaca djelovati na naše tržište.

- Činjenica je da na svjetskom tržištu postoji trend poskupljenja maslaca, no naše tržište je specifično i često ne odražava trendove kretanja europskih i svjetskih cijena. To najbolje možemo vidjeti na cijeni trajnog mlijeka u našim trgovinama koje se uvozi i prodaje i dalje po dampinškim cijenama, dok je situacija u ostalim zemljama EU potpuno drugačija i zdravija za cijeli mljekarski sektor, farmere i industriju, a na kraju krajeva i za potrošača koji ima mogućnost piti najkvalitetnije mlijeko proizvedeno u zemlji u kojoj živi - kaže Rašeljka Maras.

Valja upozoriti i na tržišni paradoks u kojem je proteklih godina u maloprodajnoj mreži trgovačkih lanaca koji djeluju u Hrvatskoj cijena maslaca iz domaće proizvodnje rasla upravo kad je u zemljama EU drastično padala. Tako je lani prosječna cijena maslaca za domaćinstvo u pakiranju od 250 grama u Njemačkoj bila deset kuna, dok je u našim dućanima skočila cijena sa 16 na 18 kuna.

Zanimljivo je da su cijene najskupljih maslaca europskih proizvođača u našim dućanima istovremeno stagnirale na oko tri eura, pa se svaki potrošač našao u dilemi kupiti vrhunski maslac za dvije-tri kune skuplje ili domaći. Jedini pad cijena zabilježen je u akcijskoj prodaji uoči blagdana i praznika kada se pakiranje od dva maslaca moglo pronaći po cijeni jednog.

Male mljekare i rijetke kumice koje ga proizvode istodobno su povećale svoje cijene sa 12 na sada standardnih 15 kuna. Što reći nego dodati preporuke nutricionista da se maslac u zamrzivaču može držati od šest do devet mjeseci. Zlu ne trebalo, do blagdana i sljedećeg “poremećaja” na tržištu...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 23:48