ŠTO PIŠE U IZVJEŠĆU GRECO-a ČIJU JE OBJAVU VLADA BLOKIRALA MJESECIMA: Ojačajte ovlasti Povjerenstva za sukob interesa, dostavite mu podatke koje traži

GRECO smatra da je opći članak o sukobu interesa (famozni članak 5 toga Zakona) „središnja značajka Zakona o sprječavanju sukoba interesa čiju je izvršnost potrebno osigurati“. Stoji to u najnovijem Izvješću GRECO-a, antikorupcijskog tijela Vijeća Europe koje je Vlada u petak, tri i pol mjeseca od njegova usvajanja, napokon objavila na svojim službenim stranicama. GRECO naglašava „da opća načela djelovanja u vršenju javne vlasti (članak 5) smatra ključnom odredbom Zakona o sprečavanju sukoba interesa“. GRECO preporučuje jačanje ovlasti Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa kako bi u slučajevima u kojima Povjerenstvo utvrdi da je neki dužnosnik povrijedio Zakon mogle u slijediti i konkretne posljedice poput poništenja odluka čijim je donošenjem dužnosnik svoj privatni interes stavio ispred javnog.

Dakle, preporuke GRECO-a vezane uz članak 5. Zakona o sprječavanju sukoba interesa potpuno su suprotne stajalištu koje su dvojica sudaca Upravnog suda u Zagrebu ovog mjeseca zauzela u dvjema presudama donesenim povodom tužbi premijera Plenkovića protiv odluke Povjerenstva u “slučaju Pokaz“ i u „slučaju Helsinki“. Dok dvojica sudaca u presudama Plenkoviću ističu da Povjerenstvo ne može donositi odluke o tome da su dužnosnici povrijedili načela u obnašanju javne dužnosti, GRECO u izvješću ističe da Povjerenstvo ne samo da ima tu ovlast, već bi mu doradom Zakona trebalo omogućiti izricanje konkretnih sankcija za nju. GRECO u izvješću također ističe kako sa zabrinutošću gleda na slučajeve u kojima dužnosnici odbijaju Povjerenstvu dostaviti tražene dokumente i preporučuju dužnosnicima da bez obzira na rang koji imaju u tijelima javne vlasti, tome tijelu dostavljaju sve tražene informacije. GRECO preporučuje hrvatskim vlastima i da ojača administrativne i tehničke kapacitete Povjerenstva kako bi to tijelo moglo učinkovitije provjeravati imovinske kartice dužnosnika.

Izvješće GRECO-a objavljeno je desetak dana nakon što je Upravni sud u Zagrebu prihvatio prvu Plenkovićevu tužbu kojom je osporavao odluku Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa u "slučaju Pokaz" i samo dan nakon što je isti sud usvojio njegovu drugu tužbu protiv odluke Povjerenstva u "slučaju Helsinki". U oba slučaja sud je presudio u premijerovu korist u rekordno kratkom roku.

S obzirom da su suci u tim presudama zauzeli stajalište sasvim suprotno preporukama GRECO-a vezanim uz ovlasti Povjerenstva, pitanje na koje još uvijek nemamo uvjerljiv odgovor jest - koji je bio stvarni razlog zbog kojeg je Vlada odugovlačila s objavom izvješća GRECO-a usvojenog na sjednici toga tijela održanoj 6. prosinca prošle godine. Ili još konkretnije - je li Vlada otezala s objavom izvješća sve dok Upravni sud nije donio presude o dvjema Plenkovićevim tužbama?

Izvješća GRECO-a objavljuju se tri, najviše četiri tjedna nakon njihova usvajanja, koliko je državi članici potrebno da ga prevede na svoj službeni jezik. Objavu ovog izvješća Plenkovićeva je Vlada odlagala čak tri i pol mjeseca nakon njegova usvajanja. GRECO ga prema usvojenim pravilima ne može objaviti sve dok ga država na koju se ono odnosi ne prevede i ne odobri njegovu objavu.

Među 17 preporuka GRECO-a koje bi Hrvatska u narednom razdoblju trebala primijeniti želi li učinkovito jačati svoje institucionalne kapacitete za suzbijanje korupcije, čak četiri se odnose na jačanje kapaciteta i ovlasti Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. GRECO preporučuje da bi najviši dužnosnici u izvršnoj vlasti imovinske kartice trebali podnositi i češće od svake četiri godine.

GRECO uz ostalo preporučuje i sužavanje imuniteta od kazenenog progona za najviše nositelje izvršne vlasti. Oni, stoji u izvješću, ne bi trebali uživati imunitet za kaznena djela korupcije koja se gone po službenoj dužnosti.

GRECO nadalje preporučuje hrvatskim vlastima da jasno reguliraju način imenovanja posebnih savjetnika, uvedu obavezu prethodne provjere njihova integriteta, kao i obavezu javne objave njihovih imena, savjetničkih poslova koje za vladu obavljaju te iznose naknada koje za to primaju. U izvješću se kao posebno netransparentan primjer angažiranja vanjskih savjetnika navodi slučaj pisanja zakona o restrukturiranju Agrokora (tzv. skupina Borg).

GRECO uz ostalo preporučuje Hrvatskoj uvođenje jasnih pravila o načinu kontaktiranja nositelja najviše izvršne vlasti s lobistima i trećim stranama koje žele utjecati na donošenje vladinih odluka i njezine zakonodavne aktivnosti. To tijelo upozorava hrvatsku Vladu da još uvijek nije donijela Zakon o lobiranju te preporučuje Vladi da bude transparentna u kontaktima s lobistima - da informira javnost o svim sastancima članova Vlade s lobistima i predstavnicima privatnih tvrtki, da objavi imena lobista i predstavnika privatnih tvrtki s kojima se njezini visoki dužnosnici sastaju i teme takvih sastanaka.

Čak šest preporuka GRECO-a odnose se na suzbijanje rizika od korupcije u policiji, među kojima je i preporuka za ukidanjem izravnog plaćanja novčanih kazni policiji. GRECO Hrvatskoj uz ostalo preporučuje i provođenje istraživanja o aktivnostima policijskih službenika nakon što napuste policijsku službu te da po potrebi donese pravila kojima bi ograničila rizik sukoba interesa bivših policajaca.

Link na izvješće: https://vlada.gov.hr/dokumenti/10