ŠTO NAM SE DOGAĐA? Analiza najnovijih podataka govori: Rastu izvoz i industrijska proizvodnja

Jedan od rijetkih ekonomskih pokazatelja koji ulijeva određeni optimizam trenutačno je izvoz robe s rastom od 12,9 posto u prvih pet mjeseci ove godine. Pritom pojedini sektori, prema podacima DZS-a, ostvaruju impozantne stope rasta.

Što se sve izvozi

Više od trećine povećan je izvoz papira, tekstila, odjeće, računala...

- Razlog treba tažiti u oporavku eurozone, ali kako izvoz ima mali udjel u strukturi BDP-a, to ipak nema znatniji utjecaj na kretanje ekonomije, kaže Hrvoje Stojić, analitičar Hypo banke.

Novi obračun

Povećanju izvoza, međutim, čini se da je pripomogla i promjena metodologije s ulaskomu u EU. Ona sada obuhvaća i male pošiljke, koje su ranije bile ‘ispod limita uključivanja’. Kako su već ranije upozorili iz HNB-a, pravo stanje znat će tek kada se budu mogla uspoređivati ista razdoblja po istoj metodologiji, a to će biti moguće tek od srpnja nadalje.

Bez dvojbe: dižemo se

Ipak, izvoz sigurno raste, smatra jedan analitičar, ali vjerojatno po upola sporijoj stopi od one koju pokazuje službena statistika. Analitičari HNB-a navode u posljednjem Biltenu da očekuju nastavak rasta izvoza i u 2015. godini, “zahvaljujući daljnjem jačanju inozemne potražnje”.

Za sada, međutim, izvozni pomaci ne uspijevaju ostaviti zamjetnijeg traga na ekonomiju. Dinamika njegovog povećanja jednostavno nije dostatna da bi nadomjestila pad na domaćem tržištu, a još manje da bi povukla rast ekonomije. Ono što domaće kompanije proizvedu otprilike je na istoj razini kao i lani. Kako pokazuju podaci DZS-a, industrijska proizvodnja je u šest mjeseci porasla tek 0,7 posto.

Zaposlenost pada

Istodobno, zaposlenost i dalje neumoljivo pada. Premda je turistička sezona malo popravila stanje na tržištu rada, a neznatno je veći i promet u trgovinama, stalna zaposlenost i dalje se osipa. U lipnju je u Hrvatskoj radilo 1,361.510 ljudi što je 26.457 manje nego u istom mjesecu lani. A sve dok se zaposlenost smanjuje ne može se govoriti niti o stagnaciji, niti o pomaku naprijed.

Pad koji ne veseli

Podatak o padu nezaposlenosti, koji je jako razveselio ministre, nažalost ne znači i povećanje zaposlenosti. Dio onih koji su se ispisali iz evidencije Zavoda za zapošljavanje otišao je u mirovinu, dio je iselio iz zemlje, a dio je jednostavno prestao prijavljivati se. Zatvaranje tog začaranog kruga u koji je Hrvatska upala, da sve manje ljudi radi, a sve je više onih koji ovise o drugima, još uvijek se ne nazire.

Danas u Hrvatskoj radi oko 188.000 ljudi manje nego 2008. godine, dok je razina proizvodnje istodobno oko 18 posto niža nego prije šest godina. Stvoren je ogroman procjep i da bi se stvari vratile na staro potreban je osjetniji zamah. Mali i povremeni pomaci u izvozu, proizvodnji ili trgovini, zasad ne mogu donijeti niti stagnaciju ekonomije.