VELIKI PLANOVI

Sto milijuna kuna za samo 15 sjednica Vlade: Što će biti s velebnim kongresnim centrom u NSK?

Vlada se iz Banskih dvora 19. ožujka preselila u novouređenu dvoranu NSK, a samo tri dana nakon toga Zagreb je pogodio snažan potres

Hrvatska idući tjedan završava svoje prvo predsjedanje Vijećem Europske unije koje se odvijalo u dosad nezapamćenim okolnostima usred globalne pandemije novog koronavirusa, a središte Europske unije tih šest mjeseci trebao je biti novouređeni impresivni prostor u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK).

Prostor zgrade koju je osmislio akademik Velimir Neidhardt 25 je godina stajao neuređen, a onda su u Vladi došli na ideju da se više od 7200 metara četvornih uredi i napokon privede svrsi te da Zagreb napokon dobije prikladan prostor kongresnog centra. Na to je potrošeno gotovo 100 milijuna kuna, radilo se u tri smjene i sve je završeno dva dana prije zadanog roka, 20. prosinca prošle godine, desetak dana uoči početka hrvatskog predsjedanja Europskom unijom.

Predsjedanje je počelo dolaskom cijele nove Europske komisije na čelu s Ursulom von der Leyen. Vlada je ambiciozno zamislila nekoliko stotina sastanaka i konferencija, koji se obično održavaju u državi predsjedateljici, te dva velika summita. Jedan od njih bio je posvećen proširenju na zemlje zapadnog Balkana, prema uzoru na posljednji Zagrebački summit iz 2000. godine kada je Hrvatska dobila zeleno svjetlo za početak pregovora s Europskom unijom o zaključivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, na koji su trebali doći svi lideri država članica i država zapadnog Balkana, a drugi je bio vezan uz Istočno partnerstvo.

A onda je sredinom ožujka buknula epidemija koronavirusa i poremetila planove hrvatskog predsjedanja. Vlada se iz Banskih dvora 19. ožujka preselila u novouređenu dvoranu NSK, a samo tri dana nakon toga Zagreb je pogodio snažan potres koji je manjim dijelom oštetio i zgradu Vlade na Markovu trgu.

Više od tri mjeseca nakon toga epidemija i dalje ne jenjava, Vlada je dosad održala tamo 15 sjednica i do daljnjega će tamo zasjedati jer je u tom prostoru lakše držati fizičku distancu, sastanci u sklopu predsjedanja održavali su se virtualno, pa i summit o proširenju, ali što će biti s tim prostorom jednoga dana kada prođe epidemija?

Vlada je još na sjednici u srpnju 2018. donijela odluku kojom je utvrđeno da će se nakon završetka predsjedanja taj dio prostora koristiti u kulturne i znanstvene svrhe, a da će se oko toga sporazumno dogovoriti NSK i Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu (HNK), dok će se preostali dio prostora, prema potrebi i mogućnostima, koristiti i u druge kulturne, znanstvene i ostale svrhe umjetničkih, znanstvenih i visokoobrazovnih institucija, a u dogovoru s Ministarstvom kulture te Ministarstvom znanosti i obrazovanja.

Što to konkretno znači? To znači, kako smo doznali u razgovoru s više sugovornika iz resornih ministarstava, Vlade, HNK i Sveučilišta, da će nacionalna kazališna kuća u Zagrebu napokon dobiti toliko potrebnu drugu scenu, no zbog situacije s koronavirusom projekt je zastao i još nije realiziran, odnosno još nije potpisan ni ugovor između NSK i HNK.

Idejni projekt za dvoranu

Dubravka Vrgoč, intendantica zagrebačkog HNK, nije krila oduševljenje kada smo je nazvali zbog ove teme jer kaže kako ideja da njezina kazališna kuća dobije drugu scenu postoji već dulje vrijeme, budući da su jedno od rijetkih kazališta u Europi gdje tri ansambla djeluju pod istim krovom i na istoj sceni pa je gotovo nemoguće ambiciozno razvijati programe. Postoji i idejni projekt koji je za HNK razvijao francuski scenograf Jean-Guy Lecat, koji je radio i s Peterom Brookom, najvećim redateljem 20. stoljeća, a za tek pet milijuna kuna, koliko bi bilo potrebno za adaptaciju dvorane od 550 metara četvornih u kojoj se sada održavaju sjednice Vlade, HNK bi dobio novu scenu na kojoj bi se mogli razvijati dramski projekti, ali i manji operni te baletni projekti u osam manjih dvorana koje su sada služile kao press centar, radni prostor za novinare te kao blagovaonica za delegate. Prema njegovim proračunima, dvorana bi se mogla urediti na tri načina, a imala bi do 400 sjedećih mjesta.

Prva opcija uključuje fiksna mjesta i trajnu scenu, druga opcija su fleksibilne stolice koje su mogu pomicati, a treća je s mehaničkim sjedalicama koje bi se mogle spremati kako bi se dobio veći prostor za probe. Prostor bi trebao biti akustično izoliran kako bi se kazališni komadi mogli normalno odvijati uz susjednu knjižnicu koja je puna studenata koji uče i traže mir. Nekoliko manjih prostora koristilo bi se za garderobe, manji baletni studio, gdje bi se odgajali mladi baletani, manji operni studio, ali i manje dvorane za dječje predstave, što, kaže Vrgoč, HNK iznimno nedostaje. Adaptacija bi trajala samo četiri do pet mjeseci jer nisu potrebne velike preinake.

- U posljednjoj smo sezoni imali jako velik broj predstava i publike, a umjetnici su bili zakinuti jer nisu mogli odraditi onoliko koliko zahtijeva publika. Zato je nova scena nužnost, što može biti i velik iskorak za HNK koji može biti primjer u ovom dijelu Europe sa svim svojim programima. Postoji Vladin dokument i obećanje premijera i ministrice da će se to realizirati te se nadamo da će brzo, nakon što kriza prođe, doći do potpisivanja ugovora između HNK i NSK jer nam se to čini kao jedini spas za nacionalnu kazališnu kuću - ističe Dubravka Vrgoč.

Veliki planovi

Francuski scenograf zamislio je i da se u atriju ispred ulaza u taj dio zgrade može urediti prostor na otvorenom za kafić, a na staklenim zidovima zgrade mogli bi se noću projicirati videomaterijali aktualnih predstava. Prostor za prodaju ulaznica na prvom katu organizirao bi se kao kafeterija sa sjedećim mjestima dok publika čeka na predstavu, a do same dvorane, u kojoj bi se održavale predstave, ulazilo bi se s trećeg kata na kojem se mogu postaviti dodatne sjedalice i različiti posteri.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek u razgovoru za Nedjeljni potvrđuje da će HNK dobiti drugu scenu, i to baš u NSK jer je naša nacionalna kuća među rijetkima u Europi koja ima sva tri ansambla - Dramu, Operu i Balet - na jednoj pozornici, što komplicira rad umjetnika. Jer, ako ujutro imaju jednu probu, a navečer drugu predstavu, moraju stalno mijenjati scenografije, a i premalo je termina za sve predstave koje bi se mogle održati.

- Umjetnici bi mogli raditi puno više kada bi imali taj dodatni prostor. Mi smo još na početku mandata počeli tražiti prostor za drugu scenu HNK i tako smo došli do razmišljanja da se ta dvorana, koja je bila nezavršena, uredi za potrebe predsjedanja te da se poslije prenamijeni za HNK. Zbog svih ovih okolnosti Vlada je produljila korištenje dvorane i bit će tako još neko vrijeme dok epidemiološke mjere budu na snazi, ali ostaju planovi da se između NSK i HNK potpiše ugovor i da se dvorana prenamijeni za tu svrhu - kaže ministrica kulture.

Izvanredne okolnosti

Dodaje kako je dobro da različite kulturne ustanove surađuju te da će se dogovoriti da zgradom i dalje upravlja NSK, a da HNK s njima potpiše ugovor o suradnji.

- O tome se vodilo računa i kada se obnavljao taj dio zgrade. Vlada je osnivač NSK i mi u perspektivi očekujemo vrlo brzo riješiti to pitanje, da se krene u prilagodbu za drugu scenu. No, naravno da nam je epidemija koronavirusa poremetila želje, kao i potres, jer sada u suradnji sa Svjetskom bankom radimo plan obnove i kulturnih zgrada koje su stradale u potresu. Da nije tako, mi bismo posljednja tri mjeseca vodili razgovore o tome i napravili konkretne planove - kaže Nina Obuljen Koržinek te napominje da će NSK i dalje upravljati cjelinom prostora.

Naime, neki naši sugovornici sa Sveučilišta izrazili su skepsu s idejom da se HNK da na upravljanje taj dio zgrade jer i knjižnici nedostaje prostora za knjige, no oni su više bili kritični prema možebitnoj ideji da se cijeli taj prostor da u vlasništvo HNK, što odbacuju i ministrica i intendantica HNK u Zagrebu.

image
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Marko Todorov/Cropix

- NSK potječe od Sveučilišta, što joj i sam naziv kaže, i tako treba ostati. HNK treba pomoći, ali ne tako da taj prostor postane njihovo vlasništvo jer se onda nikad neće vratiti u prvobitnu funkciju, kao što je bilo s gruntovnicom - upozoravaju sugovornici sa Sveučilišta u Zagrebu.

Predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka Petešić, koji je vodio projekt preuređenja dvorana u NSK, kaže kako Vlada tamo i dalje zasjeda zbog epidemije jer se taj prostor pokazao kao vrlo praktičan budući da se mogu poštivati mjere fizičkog distanciranja, dok je to teško izvedivo u Dvorani bana Jelačića u Banskim dvorima gdje se inače održavaju sjednice Vlade.

- Tako će biti do daljnjega sve dok su izvanredne okolnosti koje, naravno, nitko nije predvidio u trenutku kad se obnavljao prostor. Vlada mora imati mogućnost u takvim okolnostima održavati sjednice i sastanke uz poštivanje svih epidemioloških mjera. Bilo bi nezgodno već sada to prenamijeniti ako se situacija s koronavirusom ponovno zakomplicira na jesen pa ds se nađemo u situaciji da moramo tražiti druge prostore gdje bi se održavale sjednice Vlade - kaže Frka Petešić.
Dodaje kako je ideja od samog početka bila da se prostor uredi i da se nakon hrvatskog predsjedanja koristi za druge svrhe jer je na uređenje potrošeno gotovo 100 milijuna kuna.

Prvotno je, podsjetimo, bilo predviđeno da se radovi na NSK dovrše do 12. prosinca 2019., no rok je zbog nepredviđenih okolnosti odgođen na 22. prosinca, samo devet dana prije nego što će Hrvatska od Finske prvi put preuzeti predsjedanje Vijećem EU, ali je dvorana ipak otvorena dva dana prije. Uz to, i radovi su od prvotno procijenjenih 62,1 milijun kuna s PDV-om za obje faze narasli na 95,1 milijun kuna, odnosno poskupjeli su za 33 milijuna kuna s PDV-om.
motiv glagoljice

Prva faza, koja je bila procijenjena kao najskuplja i koštala je 43,4 milijuna kuna s PDV-om te je na natječaju za izvođača radova pobijedila tvrtka ING-GRAD, obuhvaćala je 2900 četvornih metara neuređenog kongresnog centra koji je bio u rohbau izvedbi. Za taj prostor još je 2011. ishođena građevinska dozvola, a u listopadu 2018. pripremljeno je i idejno rješenje za svih 7200 četvornih metara prostora dok je na temelju projektne dokumentacije 31. srpnja izdana i građevinska dozvola za cijeli projekt. No, budući da za drugu fazu radova na preostalih 4300 četvornih metara južnog dijela zgrade nije bila dovršena projektna dokumentacija, nego samo idejno rješenje, a većinu tog prostora od 2670 četvornih metara tada je koristila gruntovnica, konzultant je prvo procijenio da će ti radovi stajati samo 18,7 milijuna kuna s PDV-om jer će biti potrebno tek renoviranje, a ne veći zahvati. No, nakon iseljenja Zemljišnoknjižnog odjela krajem travnja 2019., kao i nakon demontaže, prvi je put zapravo utvrđeno da je taj prostor u jako derutnom stanju. Osim toga, nije niti udovoljavao tehničkim zahtjevima koji su dobiveni od nadležnih službi EU. Stoga je odlučeno da će prostor dotad ustupljen Zemljišnoknjižnom odjelu, koji je bio u znatno lošijem stanju od procijenjenog i očekivanog, biti temeljito obnovljen te opremljen novim i modernim sustavima prema važećim propisima EU.

Ti su se dijelovi NSK preuredili u manje konferencijske dvorane, prostore za bilateralne sastanke, za tehničke, administrativne i medijske službe. U prostoru nekadašnje gruntovnice uredi su za akreditaciju, press centri, dvorana za održavanje press konferencija te pomoćni prostori poput sanitarnih čvorova.

U velikoj dvorani, u kojoj Vlada sada održava sjednice, a u budućnosti bi trebala biti druga scena HNK, dominira motiv starohrvatskog pisma glagoljice. Na sredini je konferencijski stol, a postavljen je i veliki videozid. Tu su i 27 prevoditeljskih i 12 televizijskih kabina, tri velika videozida i ambulanta. Ugrađeno je čak 4000 metara četvornih kamena, postavljeno 3000 metara četvornih tapisona, 2000 metara četvornih drvenih obloga, 3000 metara četvornih metalnih stropova i čak 200 kilometara raznih kabela. Na zgradi je radilo 200 radnika, a NSK je prva zgrada u Hrvatskoj opremljena 5G mrežom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 03:33