PREMIJER U UN-u

Što je uopće Plenković govorio u New Yorku? Ili se to nas uopće ne tiče, pogotovo ako nema skandala...

Zar nije važno je li, recimo, kompromitirao vanjskopolitički položaj, strateška savezništva i geopolitičku ulogu Hrvatske?

Andrej Plenković uoči govora na Općoj skupštini UN-a

 Yuki Iwamura/Afp

Dominacija: Vučić rame uz rame s Bidenom; Povijesni govor u UN-u: Vučić rasturio licemjere; Vučiću neće oprostiti istinu izrečenu u UN-u; Govor predsjenika Srbije u UN-u hvali cijeli svijet, pa i Hrvati: Vučića čeka pet krugova pakla; Hrabar govor; Vučić svjetskim silama sasuo istinu u lice; Vučićev povijesni govor u UN-u kad je najpotrebnije: Alal vera, predsjedniče!...

Ovo su samo neki od naslova u beogradskim prorežimskim tabloidima nakon govora predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na 77. Općoj skupštini UN-a. Tako to nekako izgleda kad se baš svaka aktivnost i baš svaki istup nastoji upakirati u ruho političkog PR-a. A ne morate biti školovani diplomat da biste znali kako je svaki senzacionalizam jednostavno nedopustiv, neprimjeren pa i nepristojan, najčešće kontraproduktivan - kad je u pitanju vanjska politika.

U većini hrvatskih medija, bogu hvala, nema previše senzacionalizma u praćenju vanjske politike. Ali gotovo da nema ni vanjske politike, osim na najpovršnijoj razini prepisivanja eventualnog broja mrtvih, raketiranja ili posljedica bilo kakvih oružanih djelovanja ili ratovanja.

Zato i ne čudi da vjerojatno – pojma nemate što je, primjerice, premijer Andrej Plenković radio, odnosno govorio u New Yorku, gdje je bio otprilike u isto vrijeme kao i Vučić.

"Kako to?", pitao bi onaj refren Vojka V.? Pa objasnili smo – nema mrtvih i (po mogućnosti korupcijskih ili seksualnih) skandala – pa onda valja logično da nema ni vanjske politike.

Budući da nije utvrđeno da je premijer s pratnjom trošio dnevnice bez pokrića, nisu šmrkali kokain, a ni prošli kroz crveno, nema ni previše tekstova, još manje analiza američke mini-turneje hrvatskog premijera.

image

Indonesia’s Foreign Minister Retno Lestari Priansari Marsudi addresses the 77th session of the United Nations General Assembly at UN headquarters in New York City on September 26, 2022. (Photo by Yuki IWAMURA/AFP)

Yuki Iwamura/Afp

A neće biti da je baš nevažno to što je u Americi govorio, iako medijsko praćenja govora na Općoj skupštini nerijetko podsjećaju na interes za utrkama u nekoj sportskoj disciplini s puno sudionika. Evo recimo, u nordijskom skijanju. Svi, naime, pomno prate samo svoje, dok eventualno ne odustanu ili završe na solidnom 57. mjestu, a naposljetku malo tko zna tko je uopće uzeo medalje.

Međutim, po onom što je govorio Plenković na Skupštini UN-a danas-sutra će netko u svijetu prosuđivati o svima nama u Hrvatskoj. Na tom temelju graditi buduće odnose s Hrvatskom u svakom pogledu. Utoliko je itekako bitno kako nas je predsjednik Vlade tamo predstavio i legitimirao.

Zar nije važno je li, recimo, kompromitirao vanjskopolitički položaj, strateška savezništva i geopolitičku ulogu Hrvatske?

image

Andrej Plenković tijekom govora na Općoj skupštini UN-a

Yuki Iwamura/Afp

Evo, primjerice, Plenković je u UN-u iznio jasan stav o invaziji na Ukrajinu:

"Ruska agresija na Ukrajinu ugrozila je poredak temeljen na pravilima, multilateralni sustav i ekonomske tokove. Donijela je ljudske patnje, uzrokovala izbjegličke valove, uništavanje civilne infrastrukture i ratne zločine.

Posljednje najave o djelomičnoj mobilizaciji u Rusiji, pripreme za organizaciju lažnih referenduma u okupiranim dijelovima Ukrajine i nuklearna prijetnja još su jedna opasna eskalacija u već dosad neviđenoj krizi.

Dok ukrajinski narod najviše pati u borbi za obranu svojih domova, posljedice ruske agresije osjećaju se globalno i to treba osuditi u cijelom svijetu".

Kazao je i sljedeće, pozivajući se na bolna iskustva Hrvatske iz Domovinskog rata:

"Upravo zbog vlastitog iskustva, Hrvatska je Ukrajini odmah i nedvosmisleno pružila potporu i solidarnost – političku, humanitarnu, gospodarsku i vojnu.

Učiniti drugačije bila bi izdaja načela i vrijednosti do kojih svi držimo, posebice poštivanja ljudskih prava i odgovornosti da se stanovništvo zaštiti od masovnih zločina. Ovaj put su se Europa i njezini partneri udružili kako bi se suprotstavili agresiji, pokazali solidarnost i ojačali vlastitu otpornost.

U listopadu ćemo ponovno istaknuti to jedinstvo u Zagrebu, dok se Hrvatska priprema ugostiti prvi ikada parlamentarni summit Krimske platforme".

Izgovorio je Plenković i neke važne rečenice o današnjem stanju demokracije općenito, nešto što bi se itekako trebalo ticati svih aktera političkog života, ali i svih koji žive u Hrvatskoj:

"Danas su naši demokratski sustavi dovedeni u pitanje lažnom i opasnom tezom da je autokracija u konačnici učinkovitiji i pragmatičniji način vladanja. Naši nacionalni dijalozi iskrivljeni su ciljanim dezinformacijama, lažnim vijestima i hibridnim napadima. Naše povjerenje u demokraciju potkopava se istodobno iznutra i izvan naših društava.

Koliko god ovi izazovi bili žestoki, naša predanost demokraciji, njezinim procedurama i vrijednostima mora ostati jača. Na raskrižju između demokracije i autokracije, naš izbor treba ostati jasan. Predanost multilateralizmu i poretku utemeljenom na pravilima. U današnjem opasnom trenutku Hrvatska ostaje nepokolebljiva zagovornica međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima i Ujedinjenih naroda koji su u središtu globalne suradnje.

Daleko od toga da je idealan, ovaj sustav sa svim svojim manama ipak je omogućio svijetu da dođe do zajedničkog jezika i pronađe neke izvanredne i inspirativne rezultate za lokalna i globalna pitanja u gotovo osam desetljeća svog postojanja"...

Plenković se osvrnuo i na vrlo opipljive posljedice ukrajinske krize:

"Pozdravljamo ulogu glavnog tajnika i UN-a u posredovanju u postizanju dogovora o izvozu ukrajinskih žitarica. Na regionalnoj razini, Hrvatska svojim terminalom za ukapljeni prirodni plin na jadranskom otoku Krku doprinosi energetskoj sigurnosti i diverzifikaciji. Hrvatska je sada u mogućnosti opskrbljivati svoje susjede i druge zemlje srednje Europe.

Istodobno, Hrvatska ulaže u obnovljive izvore energije, pri čemu trećina naše potrošnje energije i gotovo polovica naše proizvodnje električne energije već dolazi iz obnovljivih izvora. Osiguravamo pravednu tranziciju i sprječavamo energetsko siromaštvo, kroz provedbu mjera za ublažavanje posljedica krize od kojih koristi imaju i građani i poslovni sektor.

Moramo pronaći globalno rješenje za cijenu plina koja prijeti našim kućanstvima i našemu gospodarstvu. Nedopustivo je da se manjina špekulanata obogati u ovim vremenima nametanjem pretjeranih cijena.

Štoviše, svjedoci smo i nedopustive neravnoteže u pogledu emisije stakleničkih plinova: najbogatijih 1 posto na svijetu odgovorni su za 15 posto emisija, dvostruko više od najsiromašnije polovice čovječanstva. To je neprihvatljivo!".

image

Andrej Plenković

Zeljko Puhovski/Cropix

Govorio je i u situaciji u regiji, poslao poruke susjedima u BiH, ističući pojam "modernog suverenizma" kojeg je moguće interpretirati kao Plenkovićev odgovor na izolacionističke, anakrone i "ratoborne" interpretacije samog pojma suverenizma kakve stižu s krajnje desnice.

Govoreći pak o položaju Hrvata u BiH, pozvao je i prozvao i visokog predstavnika međunarodne zajednice – na intervenciju. Evo i zašto...

"Hrvatska posebnu pozornost posvećuje jugoistočnoj Europi, regiji koja još uvijek nije u potpunosti integrirana u EU. Stabilnost, razvoj i demokratičnost ove regije nije samo u našem, nego i u europskom interesu.

Podržavamo jasnu europsku perspektivu za kandidate i aspirante na članstvo utemeljenu na ispunjavanju utvrđenih i jasnih kriterija, na provedbi reformi i postizanju opipljivih rezultata. Stabilnost susjedne BiH s kojom nas dijeli tisuću kilometara duga granica od posebne je važnosti za Hrvatsku. Željeli bismo vidjeti prosperitetnu i funkcionalnu BiH koja čvrsto napreduje na putu ka članstvu u EU.

U svjetlu trenutne situacije u Ukrajini i drugdje, ključno je poštivanje međunarodnog prava i međunarodnih ugovora. To posebno uključuje mirovne ugovore poput Daytonsko-pariškog sporazuma, koji je donio mir Bosni i Hercegovini kao višenacionalnoj i multikulturalnoj domovini njezina tri konstitutivna naroda — Hrvata, Bošnjaka i Srba.

Za koheziju, stabilnost i napredak zemlje mora se osigurati i poštivati njihova puna ustavna ravnopravnost. S obzirom na činjenicu da su bošnjački politički lideri javno priznali da nisu imali istinsku namjeru da se dogovore oko izborne reforme u skladu s presudom Ustavnog suda, jedini put naprijed ostaje da reagira visoki predstavnik Christian Schmidt.

Kao prijatelj BiH, pozivam ga da iskoristi svoje ovlasti, da osigura legitimnu zastupljenost i ravnopravnost Hrvata u BiH u institucijama zemlje nakon izbora 2. listopada. Kao najmalobrojniji među konstitutivnim narodima, Hrvati u BiH ne traže povlastice, već samo ravnopravnost"...

Na kraju govora, još je jednom nedvosmisleno podcrtao:

"Moramo graditi, štititi i braniti te se suprotstaviti se onima koji ruše, lažu i pljačkaju. Dok ponovno svjedočimo agresiji i zločinima na europskom tlu i dok zakon jačega prijeti srušiti svjetski poredak, budućim generacijama dugujemo biti na pravoj strani povijesti. Međunarodna zajednica mora njegovati svoje jedinstvo i stati uz Ukrajinu u borbi za vlastiti opstanak".

Složit ćete se, nije nevažno. Zapravo, itekako je važno!

A nije niti onako relativizirajuće kako to zna ispasti kad o istoj temi govori, primjerice, predsjednik Zoran Milanović.

Što je to ‘moderni suverenizam‘?

Gostujući za boravka u SAD-u i na Harvardu, gdje je sudjelovao na skupu "Suočavanje s izazovima demokraciji i energetskoj sigurnosti u Europi" ("Confronting Challenges to Democracy and Energy Security in Europe"), premijer Plenković je iznio koncept "modernog suverenizma", što podrazumijeva promicanje nacionalnih interesa unutar europskog okvira.

Što je upotrebom te politološke sintagme premijer zapravo htio kazati?

"Hrvatska je odlučila udružiti svoj suverenitet s drugim europskim zemljama i postići strateške nacionalne ciljeve s više snage, financijske sposobnosti i više sigurnog prostora u krizama nego što bi to mogli samostalno...

Koncept modernog suverenizma zagovaram kod građana i internacionalno. Mislim da se on dobro uklapa u napore za strateškom autonomijom EU-a", istaknuo je hrvatski premijer, prenijele su agencije, dodavši da ona ne znači odvajanje EU-a od SAD-a.

U Europskoj uniji postoji tendencija "fragmentacije političke scene", što za posljedicu ima jačanje "populističkih i demagoških opcija, bilo na krajnjoj ljevici ili desnici", kazao je i dodao da se on u tom kontekstu zalaže za mainstream:

"Smatram da je moja uloga da kao premijer iz Europske pučke stranke ponovno ojačam mainstream. Ako ne ojačamo mainstream, nećemo imati dovoljno izdržljivosti i snage da nastavimo kao prije, ali to ne znači da trebamo zanemariti naše nacionalne interese", dodao je.

Istaknuo je da je Hrvatskoj "puno bolje da je u EU-u" te da on kao "uvjereni Europljanin" smatra da će Hrvati zbog članstva u EU-u bolje živjeti, da će ekonomija biti kompetitivnija te da će socijalna situacija biti bolja.

U tom je kontekstu napomenuo da Hrvatska ulazi u Schengen i Eurozonu te da je kreditni rejting Hrvatske najbolji ikada po tri najveće agencije.

Ipak, istaknuo je kako je pred Hrvatskom "važan zadatak jačanja institucija", kao i borbe protiv korupcije koja je "fenomen koji izjeda tkivo našeg društva ako se s njime ne suočimo energično i snažno".

Na pitanje o europskoj perspektivi zemalja tzv. zapadnog Balkana Plenković je ponovio kako Hrvatska pomaže tim zemljama na europskom putu te da je njihovo članstvo i hrvatski interes.

"Što brže postignu potrebne standarde bit će bolje za njih i za nas, a to će nam i pomoći da razjasnimo neka zaostala pitanja iz vremena kada je Miloševićeva Srbija provodila politiku velikosrpske agresije protiv Hrvatske, Slovenije, BiH i Kosova", istaknuo je.

Pozicioniranje i poruka Zapadu: Hrvatska kao regionalni centar

Svojevrsno geostrateško pozicioniranje Hrvatske Plenković je podcrtao i svime što je govorio tijekom intervjua za utjecajni Bloomberg TV.

Govoreći o posljedicama invazije na Ukrajinu u energetskom smislu, hrvatski je premijer istaknuo kako Hrvatska povećava kapacitet LNG terminala.

"Investirali smo u plutajući LNG terminal prije nekoliko godina, europskim sredstvima i novcem iz hrvatskog proračuna. Kapacitet je 2,9 milijardi kubičnih metara plina, a Vlada je donijela odluku o povećanju kapaciteta na 6,1 milijardi kubičnih metara plina", rekao je premijer.

Dodao je da je to daleko više od hrvatskih potreba i da "Hrvatska želi postati regionalni centar" i opskrbljivati plinom susjedne zemlje, prije svega Mađarsku, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu te druge zainteresirane, uključujući Njemačku.

"Cijela ideja EU-a je uspostaviti alternativnu opskrbnu mrežu s odgovarajućim interkonektorima kako bi se prvenstveno osigurala energetska sigurnost naše industrije i naših građana", istaknuo je.

Na pitanje hoće li se ograničiti cijena nafte na europskoj razini, Plenković je odgovorio "vrlo teško", ali je dodao da bi se trebalo razmišljati o ograničenju cijene plina pošto ona utječe i na cijenu električne energije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
06. studeni 2024 02:46