SKUP U ZAGREBU

ŠTO JE PARIŠKI SPORAZUM DONIO HRVATSKOJ? Samo u sljedeće četiri godine, dobit ćemo 800 milijuna kuna iz EU za zelenije gospodarstvo

Ilustracija
 Toru Hanai / REUTERS

ZAGREB - Po strategiji niskougljičnog razvoja emisiju stakleničkih plinova u konačnici treba smanjiti za 80 do 95 posto u EU, koja će u tu svrhu do 2020. godine uložiti 17 milijardi eura, a Hrvatska će samo u sljedećem četverogodišnjem razdoblju u tu svrhu dobiti preko 800 milijuna kuna, rečeno je u utorak na skupu "Pariški sporazum o klimatskim promjenama – izazovi i prilike".

Hrvatska je postala punopravna članica Pariškog sporazuma 23. lipnja, te se obvezala do 2030. smanjiti emisije stakleničkih plinova za 40 posto. Pariški sporazum potpisalo je 195 zemalja, a Hrvatska je 147. država koja ga je ratificirala.

Državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike Mario Šiljeg kazao je kako Hrvatska emitira malo stakleničkih plinova, no itekako je suočena s globalnim klimatskim promjenama. Ističe da se Hrvatska mora odlučiti na koji će način razvijati energiju, industriju, energetiku, poljoprivredu, ali i osnažiti primjenu obnovljivih izvora energije.

"Novaca ima iz strukturnih fondova i samo u sljedećem četverogodišnjem razdoblju imat ćemo preko 800 milijuna kuna koje želimo uložiti u aktivne mjere, tamo gdje se najviše može doprinijeti borbi protiv klimatskih promjena", rekao je.

Tu se, dodaje Šiljeg, prvenstveno misli na energetsku učinkovitost, primjenu obnovljivih izvora, jer se pokazala kao skup mjera koje mogu najviše doprinijeti u ostvarenju ciljeva.

"Po strategiji niskougljičnog razvoja, želimo živjeti u društvu u kojem ćemo smanjiti emisiju stakleničkih plinova, u konačnici za 80 do 95 posto u EU. To izgleda ambiciozno, no ako se uključe aktivne mjere u svim područjima ljudskog djelovanja, taj je cilj ostvariv", dodao je.

"Činjenica je da se investiranje u nove projekte kreće brže nego što se mogu prikupiti statistički podatci. Ključna je točka da je obnovljiva energija konkurentna po cijeni i sve je češća od fosilnih goriva. Tako je energija vjetra nadmašila ugljen kao drugi glavni izvor energije u Europi, nakon plina. EU postaje drugo po veličini tržište vjetroelektrana, nakon Kine", kazala je zamjenica voditelja predstavništva EK u Hrvatskoj Mirella Rašić.

Pozitivni trendovi su jako dobri, razina kapaciteta električne energije iz obnovljivih izvora povećava se s globalnim porastom od devet posto, od 2015. do 2016., rekla je Rašić.

Razina rasta u Europi u 2016. iznosila je pet posto. U sektoru obnovljivih izvora energije zaposleno je više od milijun ljudi te privlači sve više investicija. Rašić naglašava da su od 2005. godine smanjeni troškovi za uvoz fosilnih goriva za čak 16 milijardi eura. Europski strukturni investicijski fondovi uložit će 17 milijardi eura u energetsku učinkovitost tijekom sedam godina.

Panel prezentaciju "Pariški sporazum – Izazovi i prilike" predstavila je načelnica sektora za klimatske aktivnosti i održivi razvoj u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Jasenka Nećak. Upozorivši na veličinu problema klimatskih promjena, podsjetila je na poplave u iz 2014. godine koje su za posljedicu imale i materijalnu štetu od 300 milijuna eura. "Globalno razina mora stalno raste i u posljednjih 100 godina porasla je za 20 centimetara", naglasila je.

Pojasnila je kako je ugljični dioksid 'prvi krivac' za klimatske promjene, a u posljednjih 160 godina evidentno mu raste koncentracija, što izravno uzrokuje porast temperature.

"Od 2000. do 2010. godine taj porast godišnje raste 2,2 posto, u emitiranju ugljičnog dioksida prednjači SAD s 27 i EU s 28 posto, a slijedi ih Kina s 11", upozorava Nećak. Cilj EU-a je smanjiti količinu stakleničkih plinova za 40 posto do 2030. godine u usporedbi s razinom emisija iz 1990. godine, kazala je.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. studeni 2024 07:42