Zbog ulaska u Europsku uniju , Hrvati će na hranu trošiti manje nego do sada. Trgovci su već počeli rušiti cijene hrane, a sljedećih se mjeseci može očekivati ubrzanje toga procesa, koji bi građanima u konačnici ipak trebao ostaviti nešto više novca u ispražnjenim džepovima.
Najizgledniji kandidati za daljnja sniženja su meso, riba, mlijeko i mliječni proizvodi te voće, povrće i šećer. Ti su proizvodi, naime, do sada podlijegali carinjenju pri uvozu, a ulaskom u Uniju, nestaje carinska granica koja nas je dosad dijelila od drugih članica.
To znači da se prodavačima otvara prostor za novi val rezanja cijena, čak i u uvjetima poskupljenja hrane na svjetskom tržištu. Osim ukidanja carina, na smanjenje cijena hrane, tvrde analitičari, utjecat će i jačanje konkurencije na hrvatskom tržištu.
- Pojačava se konkurencija, a to će dovesti do pada cijena jer će prodavači zauzimati tržišne pozicije - istaknuo je Zdeslav Šantić, makroekonomist SG Splitske banke.
U cijeloj priči nije nevažan ni faktor krize koja Hrvatsku trese petu godinu zaredom. Recesija je stanjila džepove građana. To se posebno odnosi na vojsku od oko 320.000 nezaposlenih, koji muku muče s golom egzistencijom, ali i na one sretnike koji još imaju posao, no čiju su kupovnu moć nagrizli rezanje plaća i lavina poskupljenja. U situaciji kada se potrošnja urušava, a građani dvaput okrenu svaku kunu prije nego je potroše, trgovci baš i nemaju puno manevarskog prostora. Rezanje cijena hrane trebalo bi se povoljno odraziti na kućne budžete. Hrana, naime, u potrošnji hrvatskih kućanstava sudjeluje, kako pokazuju podaci državne statistike, s visokih 31,7 posto, što znači da prosječno hrvatsko domaćinstvo svaku treću kunu kojom raspolaže potroši na hranu.
U isto vrijeme, prosječno kućanstvo u EU, prema podacima Eurostata, na hranu troši tek svaki osmi euro, ili samo 12,9 posto kućnog budžeta.
Uštede na hrani, međutim, ne bi trebale biti jedini dobitak hrvatskog zaogrtanja EU plaštom. Pojeftinjenja su izgledna i kod polovnih, pa i dijela novih automobila, kao i pri kupnji preko interneta. Razlog za to su izmjene u poreznom sustavu. U slučaju kupnje automobila, radi se o izmjenama u sustavu trošarina, a kod kupnje preko interneta kao spas pojavljuje se već spomenuto utapanje Hrvatske u jedinstveno tržište EU, odnosno ukidanje carina.
Jačanje konkurencije na hrvatskom tržištu trebalo bi dovesti i do pada cijena autoosiguranja. Iskustva drugih zemalja pokazuju da im je članstvo u Uniji donijelo jaču konkurenciju na osiguravateljskom tržištu, što je dovelo do smanjenja cijena polica.
Članstvo u EU srušit će i dosad paprene cijene roaminga i IT usluga. No, za razliku od drugih dobitaka iz nove EU jednadžbe, okidač za to bit će smjernice EU, koje telekome prisiljavaju da snize cijene odlaznih poziva prema drugim članicama Unije. Do kakvih bi to ušteda moglo dovesti možda najbolje pokazuje podatak da prosječno hrvatsko kućanstvo na komunkacijske usluge izdvaja 5,4 posto svojih mjesečnih prihoda, a u slučaju prosječnog kućanstva u EU taj udio više je nego upola manji, samo 2,6 posto.
Koliko će u konačnici pasti cijene pojedinih roba i usluga ovisi o samim prodavačima i njihovoj spremnosti da srežu marže.
Već se sada može reći da ulazak u EU mnoge hrvatske tvrtke, posebno one okrenute uglavnom domaćem tržištu, stavlja u tešku poziciju. Kada se svemu pribroji i učinak izlaska iz CEFTA-e, konačan bi rezultat, kako pokazuje računica HNB-a iz lipnja prošle godine, u prvoj godini članstva mogao produbiti manjak u robnoj razmjeni sa svijetom za 200 milijuna eura.
U takvoj situaciji, hrvatskim tvrtkama neće preostati ništa drugo nego da porade na restrukturiranju i jačanju vlastite konkurentnosti jer, u protivnom, neće biti u stanju preživjeti pojačanu tržišnu utakmicu. Ipak, kada se sve zbroji i oduzme, ulazak u EU Hrvatskoj će koristiti. Potrošači će profitirati od nižih cijena, a proizvođači koji su se za EU prije dobro pripremili imat će priliku krenuti u osvajanje golemog tržišta Unije. Na kraju, rezultat bi trebao biti stvaranje održivog i uspješnog tržišnog gospodarstva.
Poskupjet će cigarete, zdravstvo i školovanje
Naličje EU priče bit će i daljnje poskupljenje cigareta, ali i usluga, posebno onih koje pružaju državni i lokalni monopolisti.Iako je dolazak konkurencije pokrenuo rušenje cijene struje, stručnjaci upozoravaju da je električna energija u Hrvatskoj još jeftinija nego u nizu drugih članica Unije, što znači da je i manevarski prostor za stvarne uštede tu manji nego što se misli. Slično stoje stvari i s plinom te grijanjem. Na duge staze, tvrde analitičari, veća participacija građana može se očekivati i u segmentu zdravstva i obrazovanja, što će također ‘pojesti’ uštede koje ćemo ostvariti na hrani i drugim stavkama. ( A. M.)
Nova financijska, porezna i carinska pravila
Što će ulazak u EU značiti građanima u svakodnevnom životu kada je riječ o financijama, porezima i carinama, Ministarstvo financija pokušalo im je približiti odgovarajući na brojna pitanja koje je objavilo na svojim web stranicama.
Koliko se novca može nositi preko granice?
- Nema ograničenja u prijenosu gotovine ili čekova, ali ako građani nose više od 10.000 eura, to moraju pismeno prijaviti cariniku radi sprečavanja pranja novca.
Može li se otvoriti račun u bankama u inozemstvu?
- Građani mogu slobodno otvarati račune u bankama u inozemstvu radi štednje ili obavljanja transakcija.
Može li se uzimati kredit u bankama u inozemstvu?
- Građani se mogu slobodno zaduživati kod banaka u inozemstvu.
Očekuje li se smanjenje cijena i povećanje kvalitete kreditnih, financijskih i osiguravateljskih usluga?
- Financijske institucije koje imaju sjedište u drugoj državi članici moći će pružati usluge i u Hrvatskoj pa će građani imati veću mogućnost izbora. Očekuje se smanjenje cijena, ali i povećanje kvalitete usluga.
Hoće li biti izjednačene osiguravateljske premije za muškarce i žene?
- Da.
Kolika će biti minimalna osigurana svota osiguranja u prometu?
- U odnosu na sadašnje stanje, minimalne osigurane svote povećavaju se višestruko, čak četiri do deset puta. Temeljem ugovora o osiguranju od automobilske odgovornosti u slučaju štete zbog smrti, tjelesne ozljede i oštećenja zdravlja najniža osigurana svota iznosit će do 42,000.000 kuna po štetnom događaju, a u slučaju uništenja ili oštećenja stvari do 8,400.000 kuna.
Hoće li biti uvedeni novi porezni obrasci?
- Da, posebno u dijelu PDV-a, radi praćenja isporuka na zajedničko tržište EU.
Na kakva porezna izuzeća Hrvatska može računati?
- Do 31. prosinca 2014. godine neće se morati plaćati PDV na građevinsko zemljište, do kraja 2017. godine Hrvatska može nastaviti s nižim trošarinama na cigarete, a obveznici plaćanja PDV-a za iznos manji od 35.000 kuna i dalje se neće morati registrirati, niti će se plaćati PDV za međunarodni prijevoz putnika.
Hoće li će se oporezivati kamate na štednju građana?
- Ne, EU samo nameće obvezu razmjene informacija o isplaćenim kamatama na štednju fizičkim osobama, inozemnim državljanima.
Hoće li se mijenjati sustav oporezivanja nekretnina?
- Ne, taj je sustav u domeni nacionalne porezne politike.
Ako kupujem novi auto, brod ili avion u nekoj od država EU, plaćam li PDV? Plaćam li ga po stopi gdje sam ga kupio ili po stopi u Hrvatkoj?
- Da, PDV će se plaćati po stopi kojom se ti proizvodi oporezuju u Hrvatskoj.
Kakav je porezni tretman prema onima koji žele kupiti nekretninu u nekoj od država članica?
- Tretman prema hrvatskim fizičkim i pravnim osobama je isti kao i prema stranim fizičkim i pravnim osobama.
Hoće li hrvatski građani moći ostvariti pravo na povrat PDV-a za robu kupljenu u drugim državama članicama?
- Ne, uvjet za pravo na povrat PDV-a je da građanin nema prebivalište u državama članicama EU.
Hoće li hrvatski građani plaćati PDV ako od građanina iz neke druge države EU kupe rabljeni osobni automobil?
- Ne. Rabljenim se smatra automobil koji je stariji od šest mjeseci i koji je prešao više od 6000 kilometara.
Hoće li liječenje u zdravstvnim ustanovama biti oslobođeno PDV-a?
- Da, bolnička i medicinska njega oslobođena je plaćanja PDV-a.
Koje će biti promjene u putničkom prometu od 1. srpnja 2013.?
- Dozvoljen je prijenos robe iz trećih zemalja za osobne potrebe putnika bez naplate carine i PDV-a do vrijednosti 300 eura po putniku, a u zračnom i pomorskom prometu do 430 eura. Trenutačno dozvoljen unos je u vrijednosti do 1000 kuna.
Hoće li biti ikakvog carinskog nadzora?
- Ulazak u jedinstveno carinsko područje znači da se istoga datuma ukida sav carinski nadzor nad unosom ili trgovinom robe između Hrvatske i ostalih zemalja članica. Više se neće provoditi mjere carinskog nadzora, niti ikakve carinske formalnosti na granicama s zemljama članicama. Međutim, ipak se ne ukidaju sve granične kontrole, bit će zadržan granični policijski nadzor zbog propisa koje su u nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova.
Koje će biti promjene vezane za poštanski promet?
- Od dana pristupanja Uniji carina i PDV plaćat će se isključivo na pošiljke iz trećih zemalja. Primjenjivat će se europska regulativa koja ima veći iznos oslobađanja nego što je Hrvatska do sada imala prema članicama EU. Pošiljke do 150 eura bit će oslobođene carine, ali porezno oslobođenje odnosi se na robu vrijednosti do 22 eura. Dakle roba vrijednosti do 150 eura oslobođena je carine te PDV-a u vrijednosti do 22 eura. Ako je riječ o darovima koje fizičke osobe iz inozemstva šalju fizičkim osobama u Hrvatsku, prema europskoj regulativi limit pošiljke za olakšicu iznosi 45 eura. Trenutačni limit u Hrvatskoj je 300 kuna.
Koliku korist donosi oslobađanje plaćanja carine?
- Carinske stope na robe široke potrošnje, koja se najčešće uvozi u RH, u putničkom i poštanskom prometu dosad su bile od nula do 14 posto. Primjerice, kamatna stopa na kozmetičke proizvode iznosi 6,5 posto, na odjeću je 14, a obuću 6 do 12 posto. Na prijenosna i osobna računala, primjerice, ni dosad se nije plaćala carina.
Kako će se određivati poseban porez na motorna vozila?
- Porezna osnovica za utvrđivanje posebnog poreza za nova motorna vozila bit će prodajna cijena i tražišna cijena za rabljena vozila. Da bi se izišlo ususret manjim “zagađivačima” i poticala kupnja vozila sa smanjenom emisijom CO2, propisano je oslobođenje plaćanja posebnog poreza na motorna vozila za ona koja za pogon koriste dizelsko gorivo i čija prosječna emisija CO2 iznosi do najviše 85 gr/km, kao i motorna vozila koja za pogon koriste benzin, ukapljeni naftni plin ili prirodni plin i čija prosječna emisija CO2 iznosi do najviše 90 gr/km. Od oporezivanja posebnim porezom izuzeta su sanitetska vozila, teretna vozila, vozila za osobe s invaliditetom te motorna vozila na električni pogon.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....