ŠTO BI DONIJELA REFORMA ZDRAVSTVA PREMA KANADSKOM MODELU? Liječnike bi plaćali po učinku, sami bismo plaćali zubare i sve lijekove...

Hrvatska bi uskoro mogla u potpunosti promijeniti način na koji HZZO plaća usluge privatnih liječnika primarne zaštite u koncesiji: umjesto plaćanja sukladno broju kartona, odnosno putem glavarina, mogli bi biti plaćeni po odrađenom poslu. Upravo su na taj način - prema broju posjeta (fee for visit) - plaćeni liječnici u Kanadi, čiji je zdravstveni sustav mandatar Tihomir Tim Orešković naveo kao uspješan model u kontekstu domaće reforme zdravstva.

Realan cjenik

- Budući premijer govorio je u dobroj vjeri. Kanadski je sustav uspješan, ali nije ga u potpunosti moguće primijeniti u Hrvatskoj jer se Kanada i Hrvatska bitno razlikuju po visini BDP-a i platežnoj moći građana. Međutim, ima stvari koje su primjenjive. Način plaćanja liječnika primarne zaštite je bitno pravedniji od našeg i mi apsolutno razmišljamo da se i hrvatski liječnici ne plaćaju prema broju osiguranika, nego prema količini pruženih usluga - potvrdio je dr. Ante Ćorušić, predsjednik Odbora za zdravstvo HDZ-a, koji se spominjao kao kandidat za ministra zdravlja Domoljubne koalicije.

Nisu napravljene kalkulacije o tome na koji bi se način takva promjena odrazila na prihode ordinacija primarne zaštite, a kako na budžet HZZO-a, a dr. Ćorušić ističe kako će se prije toga morati napraviti realan cjenik usluga u zdravstvu jer su sadašnje, kaže, sramotno niske.

Kanadski sustav zdravstva bazira se na javnom financiranju i privatnim pružateljima usluga: zdravstvene ustanove i ordinacije su privatne, no imaju ugovor s državnim osiguravateljem. Za razliku od američkog sustava, i kanadski se (kao i hrvatski) bazira na jednakopravnosti. Postoji jedan krovni državni osiguravatelj, čiji su korisnici svi građani i svi imaju pravo na osnovnu zdravstvenu zaštitu, a svaka provincija definira vlastiti zdravstveni paket. On uvijek pokriva potpunu primarnu zdravstvenu zaštitu i boravak u bolnici, bez plaćanja participacije, međutim Kanađani iz vlastitog džepa ili putem dodatnih, privatnih osiguranja, plaćaju sve usluge stomatologa, okulista, psihologa i psihoterapeuta te sve lijekove. Iznimka su hitni operacijski zahvati na zubima ili očima koji su pokriveni osnovnim osiguranjem.

‘Pametna ideja’

Oko 70 posto zdravstvenih usluga u Kanadi pokriva državni osiguravatelj, pandan hrvatskom HZZO-u, a 30 posto građani putem dodatnih osiguranja ili osobno.

- Ukidanje zubara, okulista ili lijekova na recept za Hrvatsku u ovom trenutku sasvim sigurno nije prihvatljivo zbog slabe financijske moći građana. To je pametna ideja i u Kanadi ima svoje uporište, ali mi si to ne možemo priuštiti. Ako BDP bude rastao po stopi većoj od četiri posto, kao što je to HDZ planirao, možemo o tome razmisliti - kaže dr. Ćorušić.

Police osiguranja

U Kanadi tri četvrtine građana plaćaju dodatno privatno osiguranje, a kao dodatnu pogodnost nudi ga i većina poslodavaca. O polici osiguranja ovisi i opseg usluga.

- Svaka provincija ima svoj zdravstveni sustav, no mislim da ni u jednoj ne možete dobiti, na primjer, naočale preko državnog osiguranja - ni za djecu, ni za odraslu osobu. Neke provincije pokrivaju troškove zubara i okulista za djecu u dobi do 10 godina - kaže nam jedna Kanađanka koja zadnjih nekoliko godina živi u Hrvatskoj. Poslodavac njezina muža pokrivao je pristojnu policu osiguranja za cijelu obitelj, koja joj je garantirala i zubara i, primjerice, kontaktne leće, no ne zna o kojem se godišnjem iznosu radilo. Premija osnovnog zdravstvenog osiguranja, koja je obavezna, razlikuje se od provincije do provincije.

- Na primjer, u jednoj provinciji osobe s godišnjim prihodom manjim od 20.000 dolara ne plaćaju ništa, a oni sa zaradom većom od 200.000 dolara plaćaju 900 dolara na godinu. Međutim, kanadski zakon zabranjuje da se bilo kome uskrati zdravstvena skrb zato što je ne može platiti - kaže.

Iako su sve zdravstvene ustanove u Kanadi privatne, ni jedna ne smije ostvarivati profit. Obično su im vlasnici fondacije ili vjerske zajednice.

- Smatram da tako i mora biti: vlasnik privatne bolnice ne može kupovati jahte i avione, nego ulagati natrag u bolnicu - smatra dr. Ćorušić i ističe da mu se posebno sviđa to što kanadski sustav poznaje i načelo solidarnosti po odgovornosti, što u Hrvatskoj nije slučaj.

- Ako se pacijent ne odazove na prvi zakazani pregled, gubi pravo na njega i plaća ga sam. Smatram da je to nužno i kod nas - kaže dr. Ćorušić.

‘Model ne preslikavati’

Kanadski je sustav, kaže ministar zdravlja Siniša Varga koji je odrastao u Kanadi, sličan hrvatskom jer se bazira na jednakopravnosti, no smatra da ga ne treba preslikavati u potpunosti u Hrvatskoj jer je hrvatski model dobar.

- Treba poboljšati njegovu efikasnost i utilizaciju, ali model financiranja i osnovnu strukturu ne treba dirati. Pritom osobito mislim na opseg zajamčenih usluga - kaže Varga.