ŠTO AKO... 10 ključnih pitanja u rješavanju najveće krize naše novije povijesti

1. Može li HDZ spriječiti, odnosno izbjeći glasovanje o opozivu prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka i kako?

Može, i to upravo na način kojem je HDZ i pribjegao - zahtjevom Saboru da glasuje o povjerenju premijeru Tihomiru Oreškoviću i provođenjem te rasprave u najkraćem mogućem ustavnom roku. Predsjednik Sabora Željko Reiner već je najavio da će Sabor HDZ-ovu zahtjevu za smjenom premijera Oreškovića dati prednost pred SDP-ovim zahtjevom za smjenom Tomislava Karamarka. Prema Ustavu, Sabor o povjerenju premijeru i bilo kojem drugom članu Vlade najranije može raspravljati sedam dana od podnošenja zahtjeva za njegovom smjenom. Taj najkraći mogući rok u Oreškovićevu je slučaju četvrtak, 16. lipnja, i očekuje se da će Sabor toga dana provesti raspravu o njegovoj smjeni. Ako Sabor većinom glasova svih zastupnika (najmanje 76 ruku) izglasa nepovjerenje Tihomiru Oreškoviću, pada cijela Vlada. Nakon pada cijele Vlade rasprava o opozivu jednog njezina člana, Tomislava Karamarka, postaje bespredmetna. Krajnji rok u kojem je Sabor po Ustavu dužan raspravljati o Karamarkovoj smjeni istječe 18. lipnja.

2. Hoće li odluka Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa utjecati na političku sudbinu Karamarka i kako?

Ako odluka Povjerenstva bude na štetu Tomislava Karamarka, to može ohrabriti njegove unutarstranačke protivnike da na njega izvrše snažan pritisak da se uoči rasprave o sudbini premijera Tihomira Oreškovića sam povuče iz Vlade. Njegovo povlačenje iz Vlade otvorilo bi novu mogućnost za dogovor Mosta i HDZ-a o očuvanju koalicije i odgodu saborske rasprave o Oreškovićevoj smjeni.

Ako odluka Povjerenstva nekim slučajem bude u korist Tomislava Karamarka, saborska odluka o Oreškovićevoj smjeni maksimalno bi se ubrzala, a HDZ bi na krilima te odluke nastavio pritiskati zastupnike manjina, Hridi i HDSSB-a da daju potporu novoj Vladi sa Zdravkom Marićem na čelu, kao i pritiske na dio zastupnika Mosta.

3. Što će se dogoditi ako već prije saborske rasprave o zahtjevu za smjenom premijera Oreškovića postane jasno da Domoljubna koalicija nema 76 glasova za formiranje nove Vlade?

U tom slučaju mogući su različiti scenariji. Dio HDZ-ovaca suočen s neizbježnim prijevremenim izborima može otkazati lojalnost Karamarku, odbiti glasati za Oreškovićevu smjenu ili pokušati ugroziti kvorum prije glasanja o smjeni. Pritom je izuzetno važno na koji će se način u glasanju o Oreškovićevoj smjeni ponašati zastupnici SDP-a: hoće li dići ruke za smjenu i pad Vlade ili će se, zbog vlastite političke računice, pridružiti dijelu HDZ-a i Mosta u rušenju kvoruma te tako do daljnjega onemogućiti pad Vlade.

Ako prije četvrtka postane izvjesno da Domoljubna koalicija nema 76 ruku za novu Vladu, a Orešković i njegova Vlada budu smijenjeni, rastu izgledi SDP-a da već ovog tjedna prikupi 76 glasova za samoraspuštanje Sabora te time osigura brz izlazak na nove izbore.

4. Što će se dogoditi ako Sabor izglasa nepovjerenje predsjedniku Vlade Tihomiru Oreškoviću, a i dalje ostane nejasno ima li HDZ 76 ruku za novu Vladu?

Moguća su dva scenarija: Domoljubna koalicija ima ustavni rok od 30 dana u kojem će pokušati prikupiti najmanje 76 glasova za novu Vladu. Ako HDZ u tom roku ne uspije prikupiti većinu za preslagivanje, predsjednica Republike dužna je raspisati prijevremene izbore.

Prema drugom scenariju, većina zastupnika odmah nakon pada Oreškovićeve Vlade može potpisati SDP-ov prijedlog o raspuštanju Sabora. Time bi se put do prijevremenih izbora ubrzao.

5. Što će se dogoditi ako HDZ uspije prikupiti 76 ruku za formiranje nove Vlade?

U tom slučaju Hrvatska bi dobila novu Vladu, kojoj bi na čelu bio sadašnji ministar Zdravko Marić. Iako je zasad nejasno tko bi sve činio većinu koja podržava Vladu, sasvim je jasno da bi bez Mosta to bila krajnje raznorodna i vrlo nestabilna saborska većina. Moguće je, naravno, da se ona s vremenom "podeblja" novim otpadnicima iz Mosta i drugih stranaka.

6. U kojem roku novi mandatar mora Saboru predstaviti članove Vlade i tko tijekom preslagivanja vodi državu?

U slučaju preslagivanja propisan je samo krajnji rok od 30 dana u kojem nova Vlada mora dobit potvrdu Sabora, ali ne i detaljni rokovi u kojima novi mandatar mora predstaviti svoj tim Saboru. Pretpostavka je da bi HDZ formiranje nove Vlade pokušao obaviti što je moguće prije. U vrijeme preslagivanja državu bi vodila Oreškovićeva Vlada koja bi imala status tehničke Vlade.

7. Što se događa ako Sabor ne uspije izglasati nepovjerenje premijeru Oreškoviću i na temelju kojih se pretpostavki to može dogoditi?

Orešković bi ostao premijer, a osim sasvim izvjesnog odlaska Tomislava Karamarka iz Banskih dvora, Vlada bi vjerojatno pretrpjela još neke kadrovske promjene. Pretpostavke za mogući Oreškovićev ostanak u premijerskoj fotelji opisane su pod točkama 2 i 3.

8. Ako Most nakon rušenja premijera Oreškovića prihvati prijedlog SDP-a o raspuštanju Sabora, jesu li glasovi koalicije Hrvatska raste i Mosta dovoljni za samoraspuštanje Sabora?

Domoljubna koalicija s IDS-om, dvoje zastupnika Hridi i 12 zastupnika Mosta imala bi 74 glasa. Međutim, u slučaju da Most prihvati samoraspuštanje Sabora, do potrebne većine došlo bi se s lakoćom jer je petorici manjinskih zastupnika ideja samoraspuštanja Sabora daleko bliskija od preslagivanja, a prema dosadašnjim izjavama, isto bi učinila i dva zastupnika HDSSB-a.

9. Može li predsjednik Sabora spriječiti uvrštenje na dnevni red prijedloga o samoraspuštanju Sabora?

Ni Ustav ni saborski Poslovnik ne propisuju rok u kojem je predsjednik Sabora dužan u dnevni red uvrstiti glasovanje o raspuštanju Sabora. Međutim, u slučaju da nakon prikupljenih 76 potpisa kojima se traži raspuštanje Sabora Željko Reiner pokuša opstruirati uvrštenje te točke u dnevni red, predsjednik Sabora našao bi se pod dosad neviđenim pritiskom javnosti i optužbama da gura državu u potpuni kaos.

10. U kojem slučaju predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović može imenovati privremenu nestranačku Vladu?

Predsjednik države, prema Ustavu, privremenu nestranačku Vladu imenuje ako se nakon provedenih parlamentarnih izbora u predviđenom roku ne uspije formirati Vlada koja proistječe iz parlamenta. Međutim, u slučaju prijevremenog pada Vlade i raspisivanja izvanrednih izbora, Ustav ne predviđa mogućnost da predsjednik države arbitira tako da imenuje privremenu Vladu. Padne li Oreškovićeva Vlada, a pokušaj preslagivanja ne uspije, Hrvatsku će do novih parlamentarnih izbora i formiranja nove Vlade voditi Oreškovićeva Vlada usprkos tome što je izgubila povjerenje Sabora. Ona bi u tom slučaju bila tehnička Vlada.