POSLJEDICE RECESIJE

STIŽE KONTROLA IZ BRUXELLESA Četiri najveće hrvatske banke na stres testu Europske unije

Provjeru je jučer najavio Servaas Deroose, zamjenik direktora Glavne uprave za financijske poslove EK
 Bruno Konjevic / CROPIX

Rizici u hrvatskim javnim financijama se pojačavaju i njima se hrvatska Vlada treba pozabaviti jer bi, u protivnom, procedura prekomjernog deficita (EDP) mogla biti pojačana. Neugodno je to upozorenje koje je jučer Vladi Zorana Milanovića, ali i hrvatskoj javnosti u cjelini odaslao Servaas Deroose, zamjenik glavnog direktora Glavne uprave za ekonomske i financijske poslove Europske komisije.

- Najnovija zbivanja u javnim financijama ukazuju da jačaju značajni rizici. Njih treba brzo ukloniti, jer u slučaju probijanja planova proračuna, EDP bi mogao biti pojačan, a vjerodostojnost fiskalne konsolidacije ugrožena - upozorio je Deroose.

Jedan od utjecajnijih eurokrata na području ekonomske politike jučer je boravio u posjetu Hrvatskoj. Među ostalim, Deroose u Zagreb, naravno, nije donio batinu u obliku kazni za neprovođenje reformi. Kaznu je Hrvatska, uostalom, dobila onog trenutka kada je, malo po ulasku u EU, uključena u EDP.

Zahvati na rashodnoj strani hrvatskog proračuna u fokusu su i Europske komisije. Prve zahvate Bruxelles, jasno je poručio Deroose, očekuje u nastavku fiskalne konoslidacije, odnosno u realizaciji cilja da Zagreb proračunski manjak do 2016. svede na 2,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i tako ispuni jedan od kriterija iz Maastrichta.

U tom smislu, eurokrati očekuju reforme u mirovinskom sustavu, posebno u segmentu povećanja dobne granice za odlazak u mirovinu i smanjenja povlaštenih mirovina. Zahvati se očekuju i u zdravstvenom sustavu. Posebno velika očekivanja imaju u području upravljanja državnom imovinom i privatizaciji državnih tvrtki. Konačno, EU od Hrvatske očekuje da unaprijedi upravljanje javnim financijama, i to na svim razinama.

Drugo veliko reformsko područje Bruxelles vidi na tržištu rada u Hrvatskoj, gdje očekuju da Zagreb nastavi s reformama na tržištu rada, posebice onim usmjerenima na smanjenje nezaposlenosti među mladima i onima koji su dugo bez posla.

Ubrzanje reformi, smatraju u Europskoj komisiji, potrebno je i u području unapređenja poslovne klime i konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva uz reformu javne uprave i pravosuđa.

Konačno, dugotrajna recesija prelomila se preko leđa hrvatskih banaka, čije bilance opterećuju loši krediti. Dodajmo i kako će, prema Derooseovim najavama, četiri najveće hrvatske banke uskoro biti pokrivene stres-testom, koji Europska središnja banka provodi nad bankama u EU. Stoga bi trebalo pokrenuti sveobuhavtnu provjeru portfelja onih hrvatskih banaka koje neće biti obuhvaćene stres-testom ECB-a.

- Problemi s kojima se Hrvatska danas suočava duboko su ukorijenjeni i nisu primarno rezultat nepovoljnih vanjskih okolnosti. Makroekonomske neravnoteže u Hrvatskoj akumulirale su se davno prije 2009. godine - ocijenio je Deroose.

Dodao je kako Hrvatska ima mogućnost u sljedećih sedam godina iz fondova EU povući 8,6 milijardi eura. Od hrvatskih vlasti očekuje da taj novac iskoriste za razvoj.

Reforme koje EK traži od Zagreba

1. Nastavak fiskalne konsolidacije:

Smanjenje proračunskog manjka na 4,6% BDP-a u ovoj, 3,5% u sljedećoj i 2,7% u 2016. godini. Ubrzanje reformi u mirovinskom i zdravstvenom sustavu, bolje upravljanje javnim financijama i javnim poduzećima.

2. Reforme na tržištu rada:

Stanje na hrvatskom tržištu rada je zabrinjavajuće. Nezaposlenost je visoka, ali i troškovi rada su visoki, dok je produktivnost razmjerno mala. Od Vlade se posebno očekuje da se pozabavi malom stopom zaposlenosti i nezaposlenošću mladih, te onih koji su dugotrajno bez posla.

3. Unapređenje poslovne klime i konkurentnosti:

Poslovno okruženje u Hrvatskoj nije poticajno za ulaganja, a po konkurentnosti Hrvatska je među najslabijima u EU. Potreban je sustavniji pristup unapređenju poslovne klime, što posebno uključuje reformu javne uprave i sudstva.

4. Dodatne mjere za jačanje financijskog sustava:

Rast loših kredita sve je teži problem za poslovanje hrvatskih banaka. Četiri najveće banke uskoro će biti pokrivene stres testom koji ECB provodi u EU. Potrebne su dodatne mjere koje će ojačati banke i spriječiti pooštravanje kreditnih uvjeta.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
08. studeni 2024 23:08