Statistika za prvih šest mjeseci, posebno u odnosu na 2019. godinu, pokazuje da možemo biti zadovoljni rezultatima predsezone na razini države, no detaljniji pregled rezultata ostvarenih na razini pojedinačnih jadranskih županija ipak sugerira kako puno toga i dalje nije dobro u hrvatskom turizmu.
Odnosno, sve je manje dobro kako se približavamo jugu zemlje, koji i dalje kaska za rekordnim pretpandemijskim rezultatima.
Statistika o noćenjima za prvih šest mjeseci u odnosu na 2019. godinu pokazuje kako se pozitivan rezultat na razini Hrvatske može pripisati odličnom oporavku prvenstveno sjevernijih destinacija - Istarske, Primorsko-goranske i Zadarske županije, dok Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska još uvijek za time kaskaju.
Konkretno, Istra je u prvih šest mjeseci 2023. ostvarila rast broja noćenja od 11 posto u odnosu na 2019., Primorsko-goranska u porastu je za tri, Ličko-senjska za četiri, a Zadarska za deset posto.
Struktura smještaja
I tu negdje počinje granica nakon koje rezultat postaje negativan pa tako Šibensko-kninska i Dubrovačko-neretvanska županija za rezultatima iz 2019. kaskaju za 11 posto dok ih je Splitsko-dalmatinska jedva dosegla. Vodimo li se strategijom prema kojoj bi Hrvatska, jer je ionako preopterećena u sezoni, povećanje broja gostiju trebala koncentrirati na pred i posezonu, jasno je da se jug zemlje našao u problemu i kako, što više "gazimo" u Dalmaciju, turizam pati od strukturnih problema. Najvažniji među njima su izrazito nepovoljna struktura smještajnih kapaciteta (puno previše apartmana, a znatno premalo organiziranog smještaja), kao i spori oporavak avioprometa koji je u Hrvatskoj i dalje vezan prvenstveno uz glavnu sezonu.
- Razlog prvenstveno vidim u strukturi smještajnih kapaciteta odnosno manjem broju hotelskih kreveta u odnosu na druge primorske županije. Naime, kako je vidljivo iz izvještaja Hrvatske turističke zajednice, gledano po strukturi smještaja, najbolje rezultate ostvaruje hotelski smještaj i smještaj u kampovima dok se najveći podbačaj mjeri u privatnom smještaju. Kako Šibensko-kninska županija u strukturi smještajnih kapaciteta ima manji udio hotelskih kreveta i mjesta u kampovima i od prosjeka zemlje i u usporedbi sa sjevernijim primorskim županijama, ne iznenađuju ovakve brojke - rekao je direktor Turističke zajednice Šibensko-kninske županije Krešimir Šakić te dodao kako je slabijim rezultatima županije pridonijela i činjenica da je hotel u Primoštenu otvoren tek u drugoj polovici lipnja.
Intenzitet investiranja
- Pored toga, razina turističkog prometa je zasigurno i pod značajnim utjecajem lokacijskog faktora pri čemu su one turističke destinacije koje su bliže emitivnim turističkim područjima, a to je u našem slučaju sjeverni dio Jadrana, u povoljnijoj situaciji. Naravno, treba spomenuti i glavne generalne razloge za rast turizma ispod naših očekivanja koji se odnose na cijelu Hrvatsku, a to su neizvjesna ekonomska situacija u Europi, prvenstveno u Njemačkoj kao našem glavnom emitivnom tržištu te ozbiljno otvaranje velikog broja konkurentskih turističkih destinacija koje protekle tri godine nisu bile dostupne europskim turistima - zaključio je.
Slično razmišlja i konzultantica u turizmu Sanja Čižmar koja navodi kako dio odgovora zasigurno leži u kvaliteti odnosno intenzitetu investiranja u smještajne objekte te njihovoj strukturi.
- Jasno je da se broj smještajnih kapaciteta u privatnom smještaju intenzivno povećava iz godine u godinu, a u hotelima, naseljima i kampovima snažnije se investira u marketing, pogotovo digitalni marketing koji je danas odlučujući u privlačenju gostijukaže Čižmar te nastavlja kako je najvažniji faktor aviopromet.