Najstarija osoba koja je živjela u Hrvatskoj tijekom Popisa stanovništva 2021. bila je žena iz Zagrebačke županije, koja je u rujnu te godine imala 108 godina. Najstariji muškarac imao je 106 godina te je također živio u Zagrebačkoj županiji.
Kako je jučer objavio Državni zavod za statistiku, u Hrvatskoj su živjele 244 osobe u dobi od 100 ili više godina, odnosno 23 posto više nego tijekom Popisa 2011. godine, kad ih je bilo 198.
Stanovništvo Hrvatske rapidno stari te je prosječni stanovnik Hrvatske 2021. godine imao 44,3 godine, odnosno 2,6 godina više nego 2011. i čak 14 godina više nego 1953., kad je prosječna starost bila 30,7 godina. Prosječna starost žena tijekom Popisa 2021. bila je 46 godina, a muškaraca 42,6 godina.
Najstarije stanovništvo ima općina Civljane u Šibensko-kninskoj županiji, u kojoj prosječni stanovnik ima čak 63,8 godine, a najmlađe općina Voćin u Virovitičko-podravskoj županiji: prosječna starost tamo je gotovo upola niža, odnosno 33,6 godina.
Pogledamo li najveće hrvatske gradove, stanovništvo Grada Zagreba prosječno ima 43 godine, nešto ispod državnog prosjeka, a u Splitu prosječni je stanovnik stariji 1,2 godinu, odnosno ima 44,2 godine. U rangu Splita je i stanovništvo Osijeka s prosječnih 44,4 godine, a uvjerljivo najstarije stanovništvo živi u Rijeci - prosječno ima čak 47,3 godine. Prosječna Riječanka približila se dobi od 50 godina (precizno, prema podacima iz Popisa stanovništva, 2021. godine imala je 49,1 godinu)!
U Rijeci je u proteklih 10 godina, odnosno od prošlog Popisa stanovništva, udio radnosposobnog stanovništva (onog u dobi od 15 do 64 godine), pao za zabrinjavajućih 25 posto - s 88.000 na 66.000, a broj građana starijih od 75 godina izjednačio se s brojem mlađih od 14, što je alarmantni znak dramatičnog starenja populacije. Rapidno je opao i broj žena u fertilnoj dobi (od 15 do 49 godina). Dok je 2011. u Rijeci živjelo gotovo 29.000 žena te dobi, 2021. bilo ih je čak četvrtinu manje, odnosno tek 21.715.