'STANJE JE NIKAD BOLJE! Zanimljiva statistika o hrvatskim zatvorima otkriva zbog čega Hrvati najčešće završavaju iza rešetaka

Situacija u zatvorskom sustavu u 2015. ocijenjena je "stabilnijom nego ikad" te uređenijom u smislu poštivanja ljudskih prava osoba lišenih slobode, a sustav bilježi stalni pad broja zatvorenika, stoji u izvješću o Stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda koje je upućeno u saborsku proceduru.

Tako je prije pet godina u zatvorima koji su imali 3351 mjesto bilo smješteno čak 5165 zatvorenika, dok je 2015. bilo 1859 zatvorenika manje u zatvorima koji su raspolagali s 549 mjesta više.

Na taj stalan pad broja zatvorenika, prije svega su utjecale promjene u Zakonu o kaznenom postupku koji ograničio trajanje istražnog zatvora, mogućnost izricanja alternativnih kazni, jačanje probacijske službe, kao i blago povećanje ranijeg otpuštanja zatvorenika.

Glavninu zatvorenika čine muškarci pa je tako od 20 zatvorenika tek jedna žena. Samo 12 zatvorenika ili njih 0,47 posto je nepismeno, a među njima nema niti jedna žene. Višu ili visoku školu je završilo 3,94 posto zatvorenika, a bez školske naobrazbe ih je 1,62 posto.

Od 3306 zatvorenika nešto više njih od 40 posto iza rešetaska je završilo zbog nedjela protiv imovine, a oko četvrtine zbog nedjela protiv života i tijela, poput ubojstva, smrti iz nehaja ili tjelesne ozljede. Najviše zatvorenika izdržavalo je kazne duljine od jedne do tri godine.

Manje zatvorenika ovisnika

U 2015. u zatvorskom sustavu bilo je 1618 zatvorenika ovisnika o drogama, što je, pokazuje izvješće, značajan pad u odnosu na prošle dvije, a taj se trend povezuje sa manjim brojem zatvorenika, te stupanjem na snagu novog Kaznenog zakona po kojem je posjedovanje droga za vlastite potrebe prešlo iz kaznene u prekršajnu zonu.

Od ukupnog broja zatvorenika ovisnika gotovo 60 posto činili su odrasli zatvorenici, dok su maloljetnici s problemom droge u ukupnoj ovisničkoj populaciji činili 3,15 posto. Najzastupljenija je bilo ovisnost o opijatima, a slijede kanabinoidi, sedativi i hipnotici.

Zatvorenici ovisnici u odnosu na ostale češće čine imovinska kaznena djela, a znatno su manje zastupljeni među kaznenim djelima protiv života i tijela, protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa, dok zatvorenici ovisni o alkoholu najčešće čine nasilna i imovinska nedjela.

Manje napada na službenike, pokušaja bjegova i samoubojstava

Smanjen je broj napada zatvorenika na zaposlenike pa je tako primjerice 2012. zabilježeno ukupno 17 napada, a 2015. tek njih pet.

Kada je riječ o samoubojstvima u promatranom razdoblju zabilježeno je devet pokušaja, a to je za pet manje nego godinu ranije, a čak za devet manje nego 2011.

Da su zatvorenici bili discipliniraniji govori i podatak po kojem je značajno smanjen i broj pokušaja bijegova pa su tako lani zabilježena tri pokušaja u odnosu na 20 pokušaja tri godine ranije. U 2015. pokušao je pobjeći po jedan maloljetnik iz zatvorske bolnice u Zagrebu, zatvora u Puli i odgojnog zavoda u Turopolju.

Zatvorenici su u tom razdoblju podnijeli 216 pritužbi pri čemu su se najviše žalili na uvjete smještaja, zdravstvenu zaštitu, postupanje službenika, kršenje ljudskih prava, odluke sudova i DORH-a, no prihvaćene su tek pritužbe koje su se odnosile na uvjete smještaja.

Zatvorenici se osposobljavali za pečenjare, pizza majstore, parketare...

Ljudi u zatvorima najčešće su se osposobljavali za poslove pečenjara, priprematelja jednostavnih jela, bureka i pizza, parketara, stolara, uzgojitelja svinja i goveda, ali i montera metalnih konstrukcija, operatera na računalu i rukovatelja viličarom. U odnosu na godinu prije, broj uključenih u obrazovanje manji je za 1,5 posto, što je povezano s manjim brojem zatvorenika.

U zatvorima je radno angažirano oko 12 posto zatvorenika manje u odnosu na prethodnu godinu, dok ukupna zaposlenost zatvorenika u odnosu na ukupan broj zatvorenika iznosi oko 39 posto.

Proizvodi nastali radom zatvorenika namijenjeni su, prije svega, potrebama kaznenih tijela. Tako je u poljoprivrednim radionicama u 2015. godini, radom zatvorenika, proizvedeno i isporučeno za potrebe prehrane zatvorenika više od 300 tisuća kilograma povrća vrijednog više od milijun kuna, ali i ostalih proizvoda poput voća, svježeg mesa, jaja i mlijeka.

Kad je riječ o primijeni takozvanih sredstava prisile uočljivo je već istaknuto smanjenje broja primjene palice, uz istodobno povećanje broja primjene raspršivača s dopuštenim neškodljivim tvarima kojeg se, uz zahvate za privođenje, smatra najblažim sredstvom prisile.

U pretraga prostorija i zatvorenika evidentirano je povećanje pronalazaka mobilnih telefonskih uređaja kod zatvorenika.